PRIVREDA
Vlast planira izvoz novih 6.000 radnika
BANJALUKA – Odliv radne snage iz BiH može se očekivati i u idućoj godini, a prema prvim procjenama, samo u dvije zemlje planirano je da budu upućeno skoro 6.000 radnika.
Nastavak zapošljavanja u zemljama sa kojima BiH ima zaključen sporazum i prednacrt plana rada za 2018. godinu ugradila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH. U ovoj agenciji očekuju da će posredovati u pronalasku posla za 4.800 osoba u Sloveniji i 900 u Njemačkoj.
– Ovaj dokument uskoro će biti u formi nacrta, a na kraju zeleno svjetlo daje Savjet ministara BiH. Kao i proteklih godina, planirali smo odliv radne snage skoro na istom nivou – kazali su u Agenciji za rad i zapošljavanje.
U Sloveniju je samo u prvom kvartalu ove godine otišlo i zaposlilo se 1.509 radnika, a u Njemačkoj zaključno sa junom 417. U ove dvije zemlje je do sada posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje posao dobilo čak 14.613 osoba iz BiH. Platu u Sloveniji zarađuje 11.495, a u Njemačkoj 3.118 osoba iz BiH.
Poslodavci su putem seminara i analiza nastojali da ukažu vlastima na problem odliva radne snage i opasnost da će ostati bez kvalifikovanih radnika bez obzira na visoku stopu nezaposlenosti.
– Jasno smo im predočili šta nas čeka kroz nekoliko godina ako bude nastavljen ovaj tempo odlaska radne snage. Ne možemo u potpunosti spriječiti odlazak radnika, ali moramo krenuti u susret pronalasku rješenja za ovaj problem, a ne sjediti skršenih ruku. Odlaska će biti uvijek, ali zbog prekomjernog odliva naših građana u inostranstvo poslodavce čeka teška sudbina, jer se mnogi već sada suočavaju sa nedostatkom određenog kadra – kazao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.
On smatra da bi Agencija za rad i zapošljavanje BiH više trebalo da se posveti pronalasku posla nezaposlenima na domaćem umjesto na inostranom tržištu.
– Sve institucije bi trebalo da se uključe zajedno sa poslodavcima i sindikatima u stvaranje što boljeg poslovnog ambijenta. Na taj način natjerali bi i poslodavce da ozakone svoje poslovanje na domaćem tržištu, smanje sivu ekonomiju i učine sve da bude povećana produktivnost kako bi samim tim došlo i do rasta plata. Na taj način ljudi bi ostajali. Ovako mi im pomažemo samo da bježe u inostranstvo. To nikako nije logično – rekao je Škrebić.
Poslodavci su, prema njegovim riječima, iznijeli i rješenja za problem.
– Treba što prije iznaći mogućnosti da dođe do smanjenja oporezivanja rada, a da za tu stopu za koju bi bile smanjene stopa poreza i doprinosa porastu plate – naveo je Škrebić.
Poslodavci ističu da, umjesto razvoja domaćeg poslovnog ambijenta, političari doprinose odlasku radne snage, jer stvaraju nestabilnu situaciju u zemlji.
– Od njih stalno slušamo pominjanje rata i zveckanje oružjem. To nikuda ne vodi. Zbog toga mnoge porodice žele da odvedu djecu iz zemlje. Mnogi i ne odlaze zbog većih plata, već zbog nestabilne političke situacije koja svakodnevno potresa zemlju – naveo je Škrebić.
Sporazumi
BiH pored sporazuma o zapošljavanju radnika u Sloveniji i medicinara u Njemačkoj ima sklopljen ugovor o zapošljavanju i sa Srbijom. Od polovine prošle godine aktivan je i sporazum o zapošljavanju stanovništva iz BiH u Kataru.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca