Connect with us

PRIVREDA

FBiH dnevno prikupi oko 85.000 KM putarine, a RS oko 25.000 KM

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina dnevno od naplate cestarine na ukupno 162 kilometra izgrađenog autoputa inkasira oko 110.500 konvertibilnih maraka, pokazuju podaci do kojih je došao portal Avaz.ba.

Objavljeno

 


Putarina

Putarina

Ako ove podatke posmatramo po entitetima, Federacija BiH na ime naplate putarina na svojih 92 kilometra autoputa dnevno prikupi oko 85.000 KM, a Republika Srpska (RS), koja u funkciji ima oko 70 kilometara autoputa, po jednom danu prikupi oko 25.500 KM. FBiH mjesečno inkasira čak 2.630.000, a RS blizu 700.000 KM. Samim tim država BiH od naplate cestarine mjesečno je bogatija za 3.330.000, a na godišnjem nivou čak za 39.960.000 KM.

Prema podacima JP Autoceste FBiH, u prvih sedam mjeseci ove godine autoputem na području većeg bh. entiteta dnevno je saobraćalo oko 17.700 vozila. Od tog broja, 11.000 prođe Dionicom 1 (Sarajevo sjever – Zenica jug), oko 5.000 Dionicom 2 (Sarajevo zapad – Tarčin), a oko 1.700 vozila Dionicom 3 (Međugorje – Ljubuški). Od ukupnog prosječnog dnevnog prometa za isti period 85 posto automobila bilo je iz naše zemlje, a 15 posto se odnosilo na inozemna vozila.

Na Koridoru Vc trenutno se radovi izvode na dužini od oko 20 kilometara. Aktivna su tri gradilišta poddionice Drivuša – Klopče, Klopče – tunel Pečuj (Donja Gračanica) i dionica Svilaj – Odžak. Radovi na dionici Svilaj – Odžak bit će završeni do kraja 2017., dok se završetak radova na zeničkoj zaobilaznici očekuje do kraja naredne godine.

U RS u funkciji su dva autoputa, i to E 661 Bosanska Gradiška – Banja Luka (34 km) i autoput „9. januar“ Banja Luka – Doboj (36,6 km). Na dnevnom nivou, autoputem E 661 kreće se u prosjeku 3.900, dok je u ljetnom periodu taj broj oko 4.900 vozila, a „9. januarom“ oko 2.500 vozila.

Kako je portalu Avaz.ba rečeno u JP Autoputevi RS, u ljetnom periodu i za vrijeme praznika odnos domaćih, odnosno vozila iz RS i BiH i vozila iz inostranstva, procjenjuje se na oko 50 posto, dok u ostalom dijelu godine domaća vozila znatno prednjače (između 70 i 75 posto). Od pomenutih 700.000 KM, koliko od naplate putarine manji bh. entitet bude bogatiji za mjesec dana, na autoputu E 661 prikupi se oko 314.000, a na „9. januaru“ oko 384.000 KM.

Na autoputu E 661 Bosanska Gradiška – Banja Luka najbrojnija su putnička, a na „9. januaru“ teretna vozila. Do kraja ljeta, mreža autoputeva u RS bit će bogatija za novih 10 kilometara, koliko iznosi dionica autoputa „9. januar“ Banja Luka – Doboj, na pravcu od petlje „Mahovljani“ do Drugovića.

Reklama

Najkasnije do proljeća 2018. trebalo bi da bude okončana izgradnja i preostalog dijela pomenute dionice „9. januara“ od Banje Luke do Prnjavora, ukupne dužine 35,3 kilometra, odnosno preostali dio od Drugovića do petlje „Prnjavor“, čime će mreža autoputeva brojati oko 100 kilometara.

 

Izvor: Avaz

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu