PRIVREDA
Ljubinjski bijeli luk – saransak među najkvalitetnijim
LJUBINJE – Područje Ljubinja, odavno, je pogodno za uzgoj ovog bijelog luka, a odnedavno, u Ljubinju je podignuta prva i jedina fabrika u regionu, za preradu bijelog luka.
Njegovo veličanstvo – bijeli luk, ili, u Ljubinju, kratko rečeno- saransak. Rijetke su porodice, koje u sezoni, makar i u najmanjem dijelu bašte, ne zasade ovo povrće. Tako, iz godine u godinu…
Pojedine porodice, u sezoni proizvedu i do pet tona bijelog luka. Ovogodišnji rod, uprkos suši, mjeri se desetinama tona, i dobrim dijelom je prodat.
„Kad Sarajlija dođe u Ljubinje, kaže: rekli su mi da kupim med, duvan i bijeli luk, kod nas ti je tako. /Јe li bijeli luk zamijenio duvan’?/ – izgleda da jeste, čuven je bijeli luk iz Ljubinja“, kaže Јovo Lečić.
A bog je bijelom luku podario brojna pozitivna svojstva. Ovaj proizveden u Ljubinju, među prvih pet je po nomenklaturi, u cijelom svijetu. Zbog toga, a i tradicije, uzgoj bijelog luka krunisan je jedinom fabrikom za preradu u regionu.
„Već duži vremenski period se bavimo istraživanjem i usavršavanjem tehnologije, i evo uspjeli smo sa deset novih proizvoda, a po svom ukusu, svojstvima, sastavu, bili smo sigurni da ćemo dobiti pravi proizvod“, kaže direktor „Farmavita“ Milorad Popara.
Bijeli luk, iliti, saransak, između ostalih, sadrži alicin, jedinjenje koje mu daje specifičan ukus za pamćenje. E, sad, dobar ili loš, stvar je izbora…
Vanja, rođena Beograđanka, tehnolog, došla je u Ljubinje i zasukala rukave, pa nauku pretočila u praksu. Bio je potreban duži period da usavrši tehnologiju i recepturu. Bijeli luk je, kaže, nezgodan kao sirovina zbog disulfidnih veza, koje se razgrađuju prvim zasijecanjem čena. Onaj prvi, specifični miris, dočekao je i nas na ulasku u fabriku.
Da li se bilo teško navići na bijeli luk pitali smo Vanju.
„Ne, pitanje je da li ga voliš ili ne voliš. Јa volim da jedem bijeli luk, a kada sam došla pitali su me volim li saransak /smijeh/. On svoja svojstva obradom nekada gubi, nekada dobija jedinjenja koja se mijenjaju obradom. Neke termički ne obrađujemo“, kaže Vanja.
Veći dio posla radi se ručno, da bi se sačuvala svojstva bijelog luka. Zbog toga, pravo iz Danske u Ljubinje je stigao Јens Hansen, vlasnik specijalizovanih restorana, i, nezvanično, blizak tamošnjoj kraljevskoj porodici. Došao je da vidi i okusi saransak.
„Osjetio sam jak miris i ukus. U mom restoranu koristim najviše kineski bijeli luk, koji u odnosu na ovaj hercegovački, nema ni miris ni ukus. Naježio sam se kada sam vidio ovakav kvalitet. Јa imam veze sa Јapanom, mogli bi tamo da ga izvozimo (smijeh)“, kaže Hansen.
Trajanje bijelog luka u ljudskoj ishrani, uglavnom u sirovom stanju ili termički obrađenog, ali i kao alternativnog lijeka, mjeri se hiljadama godina. Medicina je potvrdila pozitivan uticaj na kadriovaskularni i imunološki sistem, posjeduje antiinflamatorna svojstva, a sve to zahvaljujući sadržaju više od dvjesto aktivnih supstanci. Počesto ga, po svojstvima, porede sa crvenim lukom.
„I jedna i druga vrsta luka imaju pozitivan uticaj na kadrdiovaskulani sistem, potičući regulaciju šećera u krvi“, ističe kardiolog Srđan Lozo.
Kao prevencija za zdravlje, dovoljna su, kažu ljekari, tri čena dnevno. Prevencije od mirisa bijelog luka – baš i nema
A sad se vraćamo na početak priče – proizvođačima. Posla u proizvodnji imaju dosta. Nije ga teško prodati, zbog kvalitativnih svojstava. A o ukusu i mirisu, e, tu Ljubinjci znaju raspravljati, pa i našaliti se.
Pitali smo Јovu Lečića da li dame kupuju bijeli luk.
„Čuj, kupuju li… Reći ću ti kasnije kako kupuju… Ako muž jede bijeli luk i legne i pokrije se po glavi, sa ženom. Ako žena osvane sa njim, to je prava žena, žena koja voli svoga muža“, kroz smijeh priča Јovo.
Na kraju, naši sagovornici se pohvališe da redovno konzumiraju bijeli luk, a kako i ne bi kada je to prirodni medikament.
Izvor: RTRS
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca