Connect with us

PRIVREDA

Njemačka privreda u BiH broji 200 kompanija

SARAJEVO – Ambasadorica Ambasade Njemačke u BiH Christiane Hohmann danas je u Sarajevu otvorila događaj “Njemačka u Bosni i Hercegovini”, istakavši u obraćanju da je ovo veličanstvena prilika da se pokaže koliko je Njemačka prisutna u našoj zemlji, ne samo kroz politiku i ljude već i kroz firme predstavljene na ovom događaju.

Objavljeno

 


– Njemačka ne stvara samo radna mjesta i ne brine se samo o tome kako da ljudima u BiH omogući ljepši i bolji život već je ovdje prisutna s investicijama – kazala je njemačka ambasadorica.

Pod tim, dodala je, misli i na institucije, fondacije te nevladine organizacije kao što su Goethe institut i Njemačka organizacija za tehničku saradnju (GIZ).

– Stalo nam je do toga da pokažemo raznolikost njemačkog angažmana u BiH – poručila je.

Zamjenik direktora Predstavništva njemačke privrede u BiH Martin Gaber podsjetio je da njemačka privreda u BiH predstavljena s oko 200 njemačkih kompanija.

– Njemačke firme se ubrajaju, ne samo u najvažnije investitore s bilateralnim trgovinskim obimom od oko 1,7 milijardi eura i rastućom tendencijom već je Njemačka i najveći trgovinski partner BiH – istakao je.

Kako je rekao, iako se BiH nalazi pred mnogim izazovima, privredno istraživanje koje provode svake godine pokazuje da naša zemlja i dalje ostaje atraktivno tržište te da investitori i dalje pozitivno gledaju prema budućnosti.

Reklama

Naglasio je da su firme koje učestvuju na današnjem događaju dobri primjeri za “izuzetne njemačke investicije u BiH”.

– Samo firme kao što su Veritas Automotive, Mann+Hummel i Tvornica cementa Kakanj zapošljavaju otprilike 1.000 radnika – naveo je Gaber, dodajući da zajednički cilj, zajedno s ovim firmama, treba biti stvaranje uvjeta koji će BiH učiniti atraktivnom, naročito za kreativne, mlade ljude.

Poručio je da je Predstavništvo njemačke privrede u BiH sebi za cilj postavilo unapređenje privrednih odnosa BiH i Njemačke, pri tome podržavajući njemačke i bosanskohercegovačke firme putem raznih usluga i aktivnosti.

Prisutnim se obratila i direktorica Goethe instituta u Sarajevu Charlotte Hermelink te istakla značaj kulture kazavši da ona društvima i zemljama daje koherenciju i povezuje ih.

– To važi za svaku zemlju, a posebno za Evropsku uniju koja je, prije svega, nastala kao privredni projekt za koji se nadamo da neće biti samo to već de će postati i kulturni projekt – kazala je.

Direktorica Goethe instituta zaključila je da Evropa neće imati budućnost ukoliko se ne potrudimo da očuvamo kulturne vrijednosti i da vršimo razmjenu u toj oblasti, uz poruku da je potrebno stupati u dijalog i s onima koji ne dijele ista uvjerenja i vrijednosti.

Reklama

– To za mene znači kulturni rad, da vršimo razmjenu, stupamo u dijalog i učimo jedni od drugih – dodala je Hermelink.

Organizator događaja u Mikser Houseu, gdje će njemačke institucije, organizacije i kompanije široj publici predstaviti svoj angažman u BiH, jeste Predstavništvo njemačke privrede u BiH uz podršku njemačke ambasade.

Posjetioci danas imaju priliku da se informiraju o radu organizacija kao što su Goethe institut, GIZ, DAAD, DVV International KfW te o fondacijama Heinrich Boll, Konrad Adenauer i Friedrich Ebert, kao i o drugim organizacijama koje podržava Njemačka.

Među izlagačima su i njemačke kompanije koje posluju u BiH, kao i njemački brendovi koji su mnogim bh. kupcima poznati zbog svog kvaliteta. Tako će u okviru ove manifestacije biti predstavljen novi Wolkswagenov model, a firme Veritas Automotive, Mann+Hummel i Tvornica cementa Kakanj također će prezentirati svoje proizvode i ponudu.

 

Izvor: Fena

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu