Connect with us

PRIVREDA

Umjesto “fiće”: Hjundai stiže u Srbiju?

BEOGRAD – Da li bi Mercedes mogao uskoro da preuzme kompaniju Fijat Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu? I da li je Hjundai realna priča za Fijat? 

Objavljeno

 


Fijat

 

Povod za tu bombastičnu informaciju bila je skorašnja posjeta “delegacije Mercedesa”, koja je, kako je navedeno u novinskim napisima, posjetila proizvodne pogone kragujevačke fabrike automobila.

Iako nije naveden ni sastav delegacije, kao ni razlog njene posete Kragujevcu, u dijelu domaće javnosti namah je lansirana priča da Mercedes planira da preuzime Fijatovu fabriku u centru Šumadije.

Zašto samo fabriku u Kragujevcu, a ne cijelu Fijat Krajsler automobili grupaciju, što bi s obzirom na veličinu njemačkog giganta bilo daleko logičnije, domaći analitičari nisu obrazložili.

O čemu se zapravo radi?

Grupa ljudi iz Mercedesa nedavno je zaista posjetila Fijatovu fabriku u Kragujevcu, ali su u pitanju bili radnici Mercedesove fabrike u Mađarskoj koji su u kragujevačku fabriku, koliko je poznato, došli kako bi se upoznali sa pojedinim tehničko-tehnološkim rešenjima u proizvodnom procesu FCA Srbija, što, inače, nije neuobičajena praksa u auto-industriji.

Reklama

Još se priča o Mercedesu nije ni ohladila, a pojavila se nova koja svedoči o pregovorima grupacije Fijat Krajsler automobili sa Hjundaijem, o čemu su najpre izvjestili južnokorejski, a zatim i američki mediji, među kojima i ugledni Forbs.

FCA, kako se navodi, traži partnera prvenstveno “kako bi podelili troškove razvoja električnih i hibridnih modela”, ali i “kako bi ojačali”, što bi im omogućilo udruživanje sa Hjundaijem (ista argumentacija navođena je i u tekstovima u kojima je najavljivano da Kinezi kupuju brendove Fijata i Krajslera, te da se proizvodnja kultnog Krajslerovog modela “Jeep” (Džip) seli u Kragujevac).

Analitičari, prenose inostrani mediji, smatraju da bi FCA Korejcima omogućila oporavak na kineskom tržištu, gdje bilježe pad usljed krize sa Sjevernom Korejom, ali i napredak na evropskom tržištu, gdje je Fijat naročito dobro pozicioniran. 

S druge strane, Hjundai bi za FCA značio bolju prodaju u SAD, gdje se, između ostalog, prodaje i kragujevački “fijat 500L”.

Procjenjuje se da je Hjundai prvenstveno zainteresovan da kupi udio FCA koji se odnosi na proizvodnju krosovera i komercijalnih vozila, pa bi upravo kragujevački 500L mogao da bude jedan od aduta FCA u pregovorima.

Kragujevački “veliki fića” se već proizvodi kao jedna vrsta krosovera u varijanti “cross”, a i osnovna verzija modela će se u prodaji pojaviti naredne godine.

Reklama

Ako se postigne dogovor, i kragujevačka fabrika bi postala dio nove grupacije koju bi, pored Fijata i Krajslera, činio i južnokorejski Hjundai, što bi, kako se pretpostavlja, otvorilo mogućnost proizvodnje električnih i hibridnih modela u Srbiji.

Za razliku od neosnovanih tvrdnji da Mercedes preuzima Fijatovu fabriku u Kragujevcu i najava da drugorazredna kineska kompanija kupuje najznačajnije brendove Fijata i Krajslera, eventualno udruživanje FCA grupacije i Hjundaija, smatraju upućeni, nikako nije nerealno.

Izvršni direktor FCA Serđo Markione godinama unazad nastoji da nađe još jednog partnera kompaniji kojoj je na čelu.

U tom kontekstu pominjani su Pežo, Folksvagen, Dženeral motors, a u poslednje vrijeme i Hjundai, koji je sredinom 90-ih najozbiljnije bio zainteresovan za nekadašnju Zastavinu fabriku automobila, a od čije kupovine je, kao ranije Reno, docnije Pežo i drugi, morao da odustane zbog sankcija tadašnjoj SR Jugoslaviji.

Da li će Hjundai u dogledno vreme ipak, udruživanjem sa FCA grupacijom, da dođe u Kragujevac, ostaje da se vidi.

Nova verzija modela “500l”
Nakon proljetošnje promocije restilizacije sve tri varijante modela 500L, Fijat će tržištu ponuditi novu, četvrtu verziju tog modela koja nosi oznaku “City Cross”.

Reklama

Vozilo sa tim paketom ima stilske detalje koji ga po dizajnu čine sličnijim krosover automobilima.

Nova verzija ekskluzivno će se prodavati na evropskim tržištima, a automobil odlikuju povećano rastojanje od tla za 25 milimetara i 17-inčne alu-felne koje dolaze kao standardni dio opreme.

 

Izvor: Danas

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu