PRIVREDA
Domaće kompanije s halal standardom osvajaju tržišta
SARAJEVO, TUZLA, BANJALUKA – U Bosni i Hercegovini halal sertifikat trenutno posjeduje 87 kompanija. Od toga 78 je proizvođača hrane, a devet su hoteli i restorani.
Među njima mnoga su poznata imena.
Proizvodi s ovim sertifikatom sve su zastupljeniji na bh. tržištu s prosječnom stopom rasta do 20 odsto. Halal proizvoda sve više ima i na stranim halal tržištima, koja su najbrže rastuća u svijetu, a prema riječima Amira Sakića, direktora Agencije za sertifikovanje halal kvaliteta u BiH sa sjedištem u Tuzli, ukupna potražnja za halal proizvodima u svijetu premašuje trenutnu ponudu.
“Imajući to u vidu, jasno je da naše kompanije i te kako mogu profitirati ako se odluče za utrku na halal tržištu. Istina, to kao preduvjet zahtijeva jasne i stroge kriterijume, te maksimalnu ozbiljnost u poslovanju prije izlaska na strana halal tržišta”, rekao je Sakić.
Istakao je da kompanije koje u BiH imaju halal sertifikat na tržište plasiraju veliki broj proizvoda.
“Više od 80 odsto proizvoda je obilježeno znakom halal kvalitete. Ukupno 28 kompanija su proizvođači mesa i mesnih prerađevina. One su vodeće po broju zaposlenih i ostvaruju više od pola ukupnih prihoda halal industrije”, kazao je Sakić, dodajući da, prema podacima s kraja 2016. godine, halal sertifikovane kompanije u sektoru proizvodnje hrane u BiH imaju više od 8.000 zaposlenih, te da je bh. tržište najuređenije halal tržište u regionu.
“U prethodnom periodu zabilježena je prosječna godišnja stopa povećanja broja tih kompanija i proizvoda od 17 do 20 odsto. Od početka ove godine 17 novih kompanija je uspješno okončalo implementaciju zahtjeva halal standarda”, kaže Sakić.
Napomenuo je da rast povjerenja i potražnje za ovim proizvodima na domaćem tržištu dodatno podupire povećanje broja turista iz zemalja Zaliva i Turske, koji su konzumenti halala, te je potrebno obezbijediti uslove da im ti proizvodi ostanu dostupni dok su u BiH.
Osim iz sektora proizvodnje hrane, halal sertifikovane kompanije u BiH su iz sektora kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda, turizma i ugostiteljstva, logistike, proizvodnje sredstava za ličnu higijenu, pomoćnih sredstava za proizvodnju, hrane za životinje i drugih.
Od početka ove godine cjelokupan proizvodni asortiman sarajevskog “Klasa” je u skladu sa zahtjevima halal standarda. Irmela Cero, menadžer marketinga i odnosa s javnošću kompanije “Klas”, kaže da ova kompanija halal sertifikat posjeduje od 2007. godine.
“Halal tržište je najbrže rastuće tržište u svijetu, a halal certifikat je sve značajniji ne samo na domaćem, već i na izvoznim tržištima. Proizvode izvozimo u 24 zemlje svijeta na četiri kontinenta”, rekla je Cero.
Ona je istakla da ovaj sertifikat nije pitanje samo vjere i prehrambenih navika muslimanskog stanovništva, nego je u pitanju i zdrava prehrana.
“Osim što ne sadrži komponente svinjskog porijekla i alkohol, halal znači da u proizvodu nema sastojaka štetnih za ljudsko zdravlje”, rekla je Cero.
Vlado Sandić, marketing menadžer u kompaniji “Mlijekoprodukt” Kozarska Dubica, kaže da halal seritifikat posjeduju od 2014. godine, te da se on uglavnom pozitivno odrazio na njihovo poslovanje, posebno na bh. tržištu.
“Istražujući tržište i potrošače, shvatili smo da na domaćem tržištu dio potrošača konzumira proizvode s halalom, te smo osluškujući tržište shvatili da bi nam to donijelo određene benefite”, rekao je Sandić.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da je pojedinim kupcima važno da li proizvod ima određene sertifikate i da li zadovoljava njegove standarde, te da se to odnosi na bogatije kupce, jer onima siromašnijima je važno da budu siti.
“Za tržište koje se širi u domenu određene vrste robe, kao što je halal, prednost je da proizvođači trend prepoznaju na vrijeme i da mu se prilagode. Koliko su spremni da poštuju te standarde, toliko će imati i uključivanja u trendove povećanja i plasmana te vrste robe”, rekao je Pavlović.
Šta je halal?
Halal standard čini set pravila i smjernica za proizvodnju i pripremu hrane u skladu s islamskim vjerskim običajima. Najveći broj zahtjeva halal standarda su identični sa HACCP sistemom i ISO 9001 standardom.
Halal je primjenjiv na različite vrste proizvoda i usluga, a najčešće se primjenjuje u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, kao i proizvodnji kozmetike. Zahtjevi koje halal stavlja pred proizvođače su najstriktniji kada je u pitanju mesna industrija. Da bi meso bilo halal, klanje dozvoljenih životinja mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima: životinja koja se kolje mora biti pažljivo tretirana, zdrava i živa, a osoba koja obavlja čin klanja mora biti psihički zdrava i osposobljena za tu aktivnost. Zabranjeno je da to radi osoba pod dejstvom alkohola, a takođe je zabranjeno da to radi neko ko nije musliman, hrišćanin ili Jevrejin, jer “samo oni znaju šta znači pomen božjeg imena prilikom klanja”.
Izvor: Nezavisne
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE11 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca