PRIVREDA
Ekonomski rast zabilježen u svim zemljama Evrope
BRISEL – Ekonomski rast je vrlo snažan i zabilježen je u svim zemljama Evrope. To je prva godina nakon globalne ekonomske krize da su sve zemlje Evrope zabilježile rast – jedna je od ključnih poruka iz izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pod nazivom“ Regionalne ekonomske perspektive za jesen 2017. godine – Evropa“.
Prezentacija izvještaja MMF-a o ekonomskim kretanjima u Evropi upriličena je danas u prostorijama Centralne banke BiH u Sarajevu i to je prvi put da je održana u nekoj od država koje nisu članice EU.
„Očekujemo da će se u srednjem roku nastaviti ovaj snažan rast u Evropi. No, naravno postoje određeni rizici i u kratkom roku može biti nekih iznenađenja koja su naizgled pozitivna, naime rast može biti jači nego što je očekivano. U srednjem roku očekujemo i neka negativna iznanađenja koja su moguća, npr. određeni geopolitički rizici i određeni razvoj događaja na finansijskim tržištima“, izjavio je nakon prezentacije Jorg Decressin, zamjenik direktora MMF-a za Evropu.
Ono što je sada izazov, po njegovim riječima, jeste kako izgraditi dovoljno fiskalnog prostora za manevrisanje i smanjenje fiskalnih deficita. Također, naglasio je Decressin, to je prilika da se provedu određene strukturalne reforme koje će također osigurati poticaj daljnjem rastu.
„Ono što vidimo kao izazov u srednjem roku jeste unapređenje upravljanja, dakle javne uprave općenito, a posebno u pogledu pravosuđa. Razlog za to je što je dobro upravljanje, a posebno dobro i efikasno pravosuđe u temelju svih ekonomskih aktivnosti i nešto što osigurava rast“, naglasio je Decressin dodajući da i što se tiče BiH ostaju ovi izazovi unapređenja upravljanja, rada institucija, a posebno pravosuđa da bi BiH bila u stanju da jače krene na svom putu ka EU.
Decressin je ukratko prokomentirao program koji BiH u ovom trenutku ima sa MMF-om.
„Naš program, odnosno ono što mi želimo vidjeti u programu sa BiH jeste jači rast. Sa novim akcizama moguće je da se oslobodi velika količina finansiranja koja je neophodna za izgradnju infrastrukture“, izjavio je Decressin, dodajući da izgradnja infrastrkture može doprinijeti većem broju radnih mjesta, prihoda za ljude i boljem sveukuponom ekonomskom rastu u BiH.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić je kazao da je velika čast da se prezentacija izvještaja MMF-a o ekonomskim kretanjima u Evropi danas održava u BiH, u Sarajevu.
„Ekonomski rast dobija na snazi u eurozoni i očekujemo da će situacija i za nas iz centralnih banka i u 2018. godini ostati stabilna. Što se tiče BiH očekuje se nastavak oporavka i ekonomskog rasta putem stroge primjene aranžmana Valutnog odbora“, kazao je Softić u uvodnom obraćanju.
Naglasio je da je za nas u BiH bitno da se zadrži rast u srednjem roku.
„EU je naš veliki partner, bh. dijaspora šalje doznake što je gotovo 12 posto GDP-a godišnje. To su veoma snažne ekonomske veze koje trebaju biti sagledane zajedno sa dijasporom“, naveo je Softić.
Kako u Evropi , tako i u BiH, kako je naglasio guverner, trebali bi iskoristiti oporavak kako bi proveli ambiciozne ekonomske mjere i strukturalne reforme. Među ostalim, naglasio je, potrebno je poboljšati strukturu budžeta na svim nivoima vlasti.
Softić je dodao da je bankarski sistem u BiH snažan i stabilan, te da ima dovoljno kapitala i aktivnosti. Naveo je da je postignut napredak u 2015. godini u smislu usvajanja novih zakona u sektoru bankarstva, što je dovelo BiH bliže evropskim standardima, napominjući da se još mnogo toga mora uraditi.
Guverner CBBiH je kazao da je stopa nekvalitetnih zajmova više od 11 posto, te da je potrebno usvajanje novih zakona o stečaju na nivou entiteta i jačanje režima za rješavanje nekvalitetenih zajmova. Također, kako je dodao, neophodno je unaprijediti ambijent koji će omogućiti da se poveća nivo direktnih stranih ulaganja, postigne jača stopa rasta i smanji nezaposlenost.
Izvor: Akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca