PRIVREDA
FBiH: Procesi pripreme i prijave na EU programe
SARAJEVO – U Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH u Mostaru održava se dvodnevna međunarodna radionica pod nazivom “Procesi pripreme i prijave na EU programe” na kojoj se razgovara o provedbi projekata europske teritorijalne suradnje-prekogranične, međuregionalne i transgranične, s naglaskom na suradnju i partnerstvo s Republikom Hrvatskom.
Uoči početka radionice upriličena je konferencija za novinare tijekom koje se nazočnima obratio potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš, predsjednica Foruma gospodarskih komora Jadransko-jonske regije Mirjana Čagalj i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.
Govoreći o radionici koja se održava u Mostaru i njenim značajkama, Čagalj je kazala kako Gospodarska komora Republike Hrvatske želi pomoći Gospodarskoj komori FBiH kako bi na što lakši način mogla povući sredstva iz Europskih fondova posebice sredstva iz predpristupnih fondova.
„Želja nam je da pomognemo da se što prije educiraju ljudi, jer smo mi napravili grešku i prošao nam je jedan jako dug period zbog toga što nismo imali educirane ljude. Naša je namjera, da kroz Jadransko-jonsku inicijativu, suradnju sa Županijskom komorom Split i Mostarom, zajednički pokušamo educirati ljude kako bi se mogao prijaviti određeni broj projekata na EU programe“, kazala je Čagalj.
Po njezinim riječima, zajedničkim radom gospodarskih komora došlo se do šest projekta koji će biti prijavljeni u prvom mjesecu naredne godine. Ti projekti obuhvaćaju područja od kulturne baštine do poljoprivrede, industrije i drugih oblasti. Radi se o različitim projektima i u svakome od njih ima po jedna županijska komora iz RH, gospodarska komora iz BiH, a u nekima je i Gospodarska komora Crne Gore.
Govoreći o projektima koji će biti aplicirani u siječnju naredne godine potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš je kazao kako je u tijeku izrada šest projektnih prijava koje su vrijedne oko 12 milijuna eura.
„Ne znamo hoće li svih šest prijava proći. Dogovorili smo se da na temelju suradnje na tim projektima nastavimo suradnju i dalje, te da se u principu proširi krug onih koji će biti na radionicama kako bi došli do još više novih ideja i prijedloga“, kazao je Radoš, dodavši kako je Hrvatskoj gospodarskoj komori u interesu rast ekonomije Hrvatske te da se taj rast veže i za njezine susjede, pogotovo za BiH.
„Mislim kako mi možemo pomoći BiH, ukazujući na naše greške kroz koje smo prolazili kako bi vi neke stvari ubrzali i bolje napravili. Ne treba imati iluziju da će ljudi koji budu na ovoj radionici danas biti spremni izraditi neku projektnu prijavu, to je nemoguće, posebice, jer je za to potreban multidisciplinarni tim, ali intencija je, da ljudi koji su danas ovdje nauče kako i na koje fondove se mogu prijaviti, kako izgleda ta prijava, te što su ključne stvari na koje se treba javiti“, kazao je Radoš.
On je pojasnio kako je jako važno da se u fazi pregovora ne pristane na sve što netko kaže. Potrebno je znati tijekom pregovora koji su to strateški ciljevi projekta i važno je znati obraniti te strateške ciljeve.
Po njegovim riječima, jako je važno i na vrijeme informirati lokalnu zajednicu o projektima, odnosno sve one koji se mogu prijaviti kako bi na vrijeme mogli krenuti s pripremom projekata.
Obraćajući se nazočnima gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić je kazao kako je cilj BiH jednostavan, a to je približiti BiH europskim integracijama i pokušati uravnotežiti prekograničnu suradnju, kako bi BiH bila približno jednako razvijena kao što su to njezini susjedi jer je to zapravo i cilj EU.
„Svakako da je prvi korak ka tome cilju edukacija ljudi koji trebaju raditi na određenim projektima. Mi u ovoj početnoj fazi pristupanja EU se učimo i mi želimo osigurati što više novca za određene projekte kako bi osigurali da bi ljudi koji žive u BiH mogli bolje živjeti. Gospodarska komora RH se ponudila za ovu radionicu, da nam ukažu na sve greške koje su oni pravili da ih mi ne pravimo jer kada naučite jedan posao dobro raditi šanse da uspijete su vam veće“, naglasio je Bešlić.
Po njegovim riječima, grad Mostar je prvi grad u BiH koji se uključio u Jadransku regiju koja je poslije proširena pa se zove Jadransko-Jonska regija, i cilj Mostara i regije Hercegovina jeste da se približe što je moguće više Europskoj uniji.
„Definitivno imamo situaciju gdje nam mladi ljudi odlaze, kada nemaju posla, kada nema perspektive. Mi želimo ostvariti to da mladi ljudi ovdje imaju nadu i perspektivu, da ovdje imaju svoje obitelji i da ovdje žive“, naglasio je Bešlić.
Inače, dvodnevna radionica koja se održava u Mostar je rezultat dugogodišnje uspješne suradnje Privredne/Gospodarske komore FBiH i Hrvatske gospodarske komore i njihovim Centrom za industrijski razvoj (CIRAZ) čiji članovi i održavaju radionicu. Glavni je cilj radionice upoznati sudionike s programima europske teritorijalne suradnje-prekogranične, međuregionalne i transgranične, te s procesima pripreme i prijave na EU programe s ciljem što efikasnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova.
Izvor: Fena
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE11 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca