Connect with us

PRIVREDA

Pogodnostima za investitore povećani broj zaposlenih, promet i izvoz

TEŠANJ – Saradnja općina Tešanj, Teslić i Žepče započela je 2012. godine potpisivanjem sporazuma o međuopćinskoj saradnji. To je rezultiralo formiranjem razvojne inicijative BEAR Business Excellence Area, koja je podržana od GIZ Prolocal programa. Općine sarađuju kroz BEAR, odnosno projekt COBEAR, uz uključivanje privrednika, a od prošle godine sve tri su nosioci BFC certifikata. Bilježe pozitivan ekonomski rast kada je u pitanju broj zaposlenih, ukupan promet i izvoz.

Objavljeno

 


BEAR

 

Vlastite prednosti

BEARU Žepču nastoje iskoristiti vlastite prednosti. Investitorima su ponuđene usluge Centra za investitore koji radi u okviru Razvojne agencije Žepče. Ova općina razvila je do perfekcije sistem izdavanja građevinskih dozvola.

„Program mjera podrške, oslobađanje plaćanja takse u iznosu od 70 posto po ulaganju, kao i podrška samozapošljavanju u poljoprivredi i obrtničkim djelatnostima, utjecali su i na promjenu slike zaposlenosti. Broj zaposlenih je u stalnom porastu i u protekle tri godine je povećan za 32,08 posto“, kaže Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče.

Firme su kroz COBEAR projekt ostvarile saradnju s inozemnim firmama, u prvom redu sa slovenskog područja. Omogućeno im je da dobiju certifikate za proizvodnju i prodaju finalnih proizvoda, zbog čega su konkurentni na tržištu. Kroz ovaj projekt omogućeno je nezaposlenima da steknu praksu u firmama.

U Žepču je vrijednost izvoza povećana za 43,64 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećana je vrijednosti izvoza u metaloprerađivačkom sektoru za 7,76 miliona, a u tekstilnom za 8,19 miliona KM. Vrijednost prometa je povećana za 92,81 miliona, u prehrambenom sektoru za 68,84, a u metaloprerađivačkom 18,96 miliona KM.

„Kroz COBEAR projekt smo na uzorku 33 firme kreirali 655 novih radnih mjesta, povećali promet firmi za 57,12 posto i izvoz za 30,11 u odnosu na početak projekta. I 42 polaznika uspješno su okončala programe obuke za CNC operatere, zavarivače i šivače, 146 polaznika iz domaćih firmi pohađalo je specijalizirane seminare u organizaciji Agencije za razvoj općine Tešanj (TRA)“, ističe Ismar Alagić, direktor ove agencije.

Reklama

U Tešnju je u posljednjoj godini povećan broj firmi za 134. Za dvije godine broj nezaposlenih smanjen je za 13,09 posto. Rast broja zaposlenih je s prosječnom stopom od 7,7 posto godišnje. Promet firmi rastao je u posljednjoj godini prosječno 4,71 posto, a ulaganja domaćih firmi u stalna sredstva su iznad 60 miliona KM. Izvoz u više od 60 država svijeta stabilan je i iznosi 350 miliona KM godišnje.

Iako trgovina čini 52 posto ukupnog prometa tešanjske općine, najveće povećanje prometa u posljednjoj godini ostvario je sektor prerade hrane i proizvodnje napitaka za 78,29 posto.

 

Lokalna vlast

Da je lokalna vlast u općini Teslić također otvorena prema novim investicijama, govori i činjenica da je donesen niz mjera. Pogodnosti se ogledaju u subvencioniranju za svako novootvoreno radno mjesto 5.000 maraka, zatim povoljnom zakupu ili otkupu zemljišta, odgođenom plaćanju rente i doprinosa za izgradnju građevinskih objekata, brzoj i jeftinoj registraciji preduzeća…

Potencijalnim investitorima nude i besplatno zemljište. Cilj koji se želi na ovaj način ostvariti je otvaranje novih radnih mjesta.

Reklama

Načelnik općine Teslić Milan Miličević najavio je da će općinska uprava i ove godine nastaviti s infrastrukturnim radovima, staviti u pogon poslovne zone, te stvarati povoljan poslovni ambijent za investiranje.

 

Izvor: Avaz

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu