Connect with us

PRIVREDA

UNDP pomaže uvezivanje kompanija iz automobilske industrije iz BiH i Češke

SARAJEVO – Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH), u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom (VTK) BiH, provodi projekat pod nazivom “Razvoj privatnog sektora i poslovne saradnje kroz prenos znanja i ekspertize iz Češke Republike u BiH”.

Objavljeno

 


Auto industrija Skoda

 

Auto industrija SkodaCilj projekta, finansiranog iz zajedničkog fonda UNDP-a i Češke Republike, je uspostava dugoročne poslovne saradnje između kompanija u automobilskoj industriji iz BiH i Češke Republike. Namjera je da se taj cilj postigne kroz analizu izvoznih potencijala kompanija iz BiH na češko tržište automobilske industrije, kao i kroz prenos znanja i organiziranje poslovnih susreta između odabranih firmi iz BiH i Češke Republike.

U tu svrhu, 7. i 8. novembra u Sarajevu i Doboju su organizirani konsultativni sastanci sa 10 domaćih kompanija, a na sastancima su učestvovali i predstavnici UNDP-a, VTK-a, Privredne komore Federacije BiH te konsultantske firme Czech Invent.

Pomenuti projekat je jedan od nekoliko projekata koji imaju za svrhu promicanje saradnje između BiH i Češke Republike, a koje provodi UNDP.

„Bosna i Hercegovina je već duži vremenski period jedna od prioritetnih zemalja sa kojom Češka razvija saradnju“, rekla je Jana Zelingerová, voditeljica Odjela za razvojnu saradnju pri ambasadi Republike Češke u BiH, te elaborirala saradnju dvaju zemalja, koja je uspostavljena u okviru Programa bilateralne razvojne saradnje (za period 2010-2017, i nova, ažurirana od naredne godine za period 2018-2023).

Pošto je Češka Republika stalni zagovornik integracije BiH u EU kao način osiguranja stabilnosti, demokratske vladavine prava i prosperiteta, ona namjerava, prije svega, ubrzati taj proces promovisanjem održivog ekonomskog rasta, održivog upravljanja prirodnim resursima, dobrim demokratskim upravljanjem, te razvojem poljoprivrede i ruralnim razvojem.

Takođe se bavi pitanjima kao što su rodna ravnopravnost, eliminacija klimatskih promjena i smanjenje siromaštva.

Reklama

Osim većih infrastrukturnih projekata koje implementira Češka razvojna agencija, Ambasada Češke Republike u Sarajevu koristi raznovrsne razvojne alate i instrumente, kao što su mali projekti lokalni, pomoć za trgovinu, B2B projekti, angažmani eksperata, deminerske aktivnosti na terenu i pod vodom, stipendije univerziteta i druge vidove podrške, u ukupnom iznosu od 3,2 miliona eura godišnje.

„Iako se češko automobilsko tržište 80% oslanja na domaće dobavljače, preostalih 20% proizvoda i usluga koji se uvoze još uvijek pružaju dobru priliku za bh. kompanije. Iako domaći proizvođači mogu ponuditi sofisticirane usluge, to na češkom tržištu još nije prepoznato i BiH se uglavnom percepira kao zemlja koja prvenstveno može ponuditi jeftinu radnu snagu. Potrebno je djelovati planski kako bi se ova percepcija izmijenila, ali i kako bi se iskoristila činjenica da češki proizvođači, zbog popunjenih kapaciteta, imaju potrebu za stranim firmama“, rekao je Nedim Ćatović, stručni saradnik u Sektoru za ruralni i regionalni razvoj UNDP BiH.

Automobilska industrija u Republici Češkoj predstavlja jedan od ključnih generator ekonomskog razvoja, a očekuje se da će putem ovog projekta pozitivna iskustva i znanja biti prenesena i kompanijama u BiH.

 

Izvor: Akta.ba

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu