PRIVREDA
Aluminij na ruski pogon: Savjet ministara ukinuo carinu na uvoz nelegiranog aluminija
SARAJEVO – Ruski nelegirani aluminij prerađivaće se u pećima koje će pokretati ruski plin. Otkazan ugovor sa Elektroprivredom BiH o isporuci električne energije. Ambasador Rusije Petr Ivancov lično se založio za ukidanje carine i lično se zalaže za rješavanje hrvatskog pitanja.
Svega nekoliko sati nakon što se ruski ambasador u BiH Petr Ivancov, kao jedini strani diplomata, pojavio na božićnom prijemu Dragana Čovića, Savjet ministara BiH donijelo je odluku o ukidanju carine na uvoz nelegiranog aluminija. Time su bh. vlasti, definitivno, mostarski Aluminij prepustile Rusima. Ukidanjem carine na nelegirani aluminij, BiH će, na nivou godine, izgubiti 36 miliona maraka, a štetu će pretrpjeti i obje elektroprivrede u Federaciji BiH. Jedini dobitnici su ruski poduzetnici koji će u BiH uvoziti nelegirani aluminij koji će biti prerađivan u pećima koje pokreće plin. Ruski, dakako.
Sastanak u Zagrebu
Još u avgustu smo na Žurnalu najavili ovaj scenarij, nakon čega su čelnici HDZ-a BiH, preko zagrebačkog Nacionala, plasirali priču o navodnom nezakonitom prisluškivanju hrvatskih poduzetnika. Međutim, dva mjeseca kasnije, stigla je i službena potvrda naše priče. Rusi ulaze u mostarski Alumij. Stožernu kompaniju stožerne stranke.
Sve je, dakle, osmišljeno krajem prošle i početkom ove godine, kada su hercegovački poduzetnici, uglavnom okupljeni oko Dragana Čovića i HDZ-a BiH započeli pregovore sa ruskim poduzetnicima o preuzimanju mostarskog Aluminija, te Rudnika boksita Posušje. Na sastanku održanom u Zagrebu, objavili smo tada, zvaničnici HDZ-a BiH i poduzetnici iz Hercegovine usaglasili su sa ruskim biznismenima i obavještajcima plan ulaska ruskog kapitala u BiH. Realizacija plana počela je u ljeto ove godine.
Tako u junu, državni ministri Vjekolav Bevanda i Mirko Šarović odazivaju se pozivu Aluminija da na okruglom stolu podrže inicijativu te kompanije za ukidanjem carine na nelegirani aluminij koja je iznosila 4,5 posto. Osim Bevande i Šarovića inicijativu je podržao zamjenik ruskog ambasadora u BiH Petr Frolov. Prema zvaničnom saopštenju sa tog sastanka, objavljenom na službenoj stranici aluminij.ba, Frolov je kazao da je ruski ambasador u BiH „Petr Ivancov već informisao službenu Moskvu s Aluminijevom argumentacijom“.
Nekoliko dana kasnije, čelnici mostarske kompanije uputili su službeni dopis Vladi FBiH u kojem navode da je nužno ukidanje carina na nelegirani aluminij.
„Nelegiranog aluminija nema u dovoljnim količinama u zemljama EU i CEFTA-e. Velike količine su na tržištu Rusije i Azije, s tim da za uvoz roba s tog tržišta Društvo mora platiti carinu po stopi od 4,5 posto, što utiče na cijenu proizvoda“, napisali su u julu čelnici Aluminija.
Vlada FBiH, potom, donosi zaključak i pokreće inicijativu prema Savjetu ministara BiH da se ukine carina na nelegirani aluminij, a ruski ambasador u BiH Petr Ivancov daje intervju za Večernji list u kojem navodi da se „hrvatsko pitanje u BiH mora hitno riješiti“, čime i zvanično usaglašava stavove sa službenom politikom HDZ-a BiH i Dragana Čovića. Ivancov je, kako rekosmo, bio jedini visoki diplomata koji se pojavio na božićnom prijemu Dragana Čovića, a samo dan kasnije, u petak, Savjet ministara BiH je donijelo odluku o ukidanju carine na uvoz nelegiranog aluminija.
„Tačno je da je ukinuta carina na nelegirani aluminij. Neće biti nikakve štete po budžet BiH, jer prošle godine nije bilo uvoza nelegiranog aluminija“, kazao je za Žurnal državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, koji je i sam, u oktobru ove godine, boravio u Moskvi.
Pokrivanje gubitaka
Prema dokumentima koji su u posjedu Žurnala, Aluminij Mostar je 2015. godine uvezao 13 hiljada tona nelegiranog aluminija, na šta je plaćena carina u iznosu od oko 2 miliona maraka.
„Mjesečne potrebe privrednog društva Aluminij d.d. Mostar za nelegiranim aluminijem su oko 20 hiljada tona“, piše u Informaciji koju su u julu ove godine sačinili čelnici Aluminija i federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
To znači da bi, prema gruboj procjeni, Aluminij mogao uvesti oko 240 hiljada tona nelegiranog aluminija, na šta bi, u budžet BiH, morao uplatiti carinu u iznosu od oko 36 miliona maraka. Zahvaljujući odluci Vijeća ministara – tih 36 miliona maraka neće biti uplaćeno. Ali to nije sve.
Aluminij d.d. Mostar nedevano je uputio dopis FERK-u kojim to regulatorno tijelo obavještava da „traži novog dobavljača električnom energijom“, jer je ugovor sa Elektroprivredom BiH istekao i mostarsko preduzeće nema namjeru da ga produži. Kako saznajemo, Elektroprivreda BiH isporučivala je Aluminiju energiju čija je cijena bila 36 eura po megavat/satu. Zahvaljujući tom lošem ugovoru, nametnutom od strane Vlade FBiH, odnosno od HDZ-a i SDA, Elektroprivreda BiH će ovu godinu završiti sa gubitkom većim od 20 miliona maraka.
Kako bi pokrili gubitak, čelnici Elektroprivrede BiH su odlučili da podignu cijenu energije za Aluminij, što čelnici te mostarske kompanije nisu prihvatili. Stoga su odlučili da potraže novog dobavljača, a to će, vjerovatno, u narednih 60 dana, biti Elektroprivreda HZ HB. Upravo je ovo javno preduzeće, zbog ranijih ugovora sa Aluminijem oštećeno za 120 miliona maraka, jer su kadrovi HDZ-a u EP HZ HB odlučili da otpišu dugove Aluminija. No, donošenjem odluke o ukidanju carine na nelegirani aluminij, situacija se drastično mijenja.
„Društvo smatra da se proizvodni kapaciteti na najbrži načim mogu podići pretapanjem nelegiranog aluminija koje se obavlja u ljevaoničkim pećima koje pokreće gas, što će umanjiti troškove potrošnje električne energije“, navedeno je u informaciji Aluminija.
Svi na plin
Pojednostavljeno, Aluminij d.d. Mostar će nakon oslobađanja od carine nelegiranog aluminija svoje proizvodne kapacitete sa električne energije prebaciti na plin. Ovaj energent će, prema informacijama koje smo ranije objavili, biti nabavljan od poduzetnika iz Hrvatske koji su nedavno potpisali desetogodišnji ugovor sa Rusijom o nabavci plina. U pitanju je kompanija PPD Zagreb iza koje stoji poduzetnik Zoran Gobac. Upravo je PPD Zagreb u januaru ove godine potpisao ugovor o sponzorstvu sa mostarskim Nogometnim klubom Zrinjski, iza kojeg politički stoji Dragan Čović.
Izvor: Zurnal.info
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Inflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
Slučaj Viaduct: Centralna banka BiH uložila prigovor
Srpska ide na berzu po novih 50 miliona KM
-
NEKRETNINE1 godina prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI9 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prijeHoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prijeTelekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prijeVlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate
-
PROMO1 godina prijeSavremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
NOVOSTI1 godina prijeProjekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao