PRIVREDA
BiH je država s najmanje preduzeća po glavi stanovnika
SARAJEVO – Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90 posto ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50 posto bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj. BiH je država s najmanje preduzeća po glavi stanovnika.
Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?
BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. godinu Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.
Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas.
Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive tek osnovanim firmama. Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta. Preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. „one stop shop“, odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.
Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. g. Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10 posto poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga. Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35 posto sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.
Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26 posto, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9 posto. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1 posto u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015. godine. Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12 posto sredstava ove oblasti u 2015. godini.
Izvor: Klix.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca