Connect with us

PRIVREDA

Cvjeta preprodaja proizvoda iz inostranstva

BANJALUKA – Mnogi se zaklinju u bolji kvalitet inostranih proizvoda iste marke koja se i kod nas nudi, iako zvanična analiza nije urađena, pa su se građani koji često putuju u Austriju ili Njemačku dosjetili da tamo nabavljaju higijenske, kozmetičke i prehrambene proizvode koje preprodaju, pa ima situacija da se strani prašak za veš prodaje i na kilogram.

Objavljeno

 


Kvalitet nije isti

 

Kvalitet nije isti“Imamo jednu ženu koja donosi godinama prašak za veš iz Njemačke, jednom u 15 dana, pa odemo do nje i kupujemo po tri kilograma, izvaže nam iz velike kutije. Taj prašak je puno bolji, odnosno bolje se veš opere nego sa ovim kod nas. Navikli smo na njega”, kaže jedna Banjalučanka.

Mišljenja građana su podijeljena, pa dok jedni smatraju da su cijene tih proizvoda u preprodaji visoke, drugi pak tvrde da za nekoliko maraka više dobiju kvalitetniji proizvod.

Mnogi tvrde kako, bez obzira na to što izgleda identično, nutela kupljena u domaćoj trgovini nije ista kao ona koju neko donese iz inostranstva, dok su se mnoge domaćice uvjerile kako deterdženti kupljeni u nekoj evropskoj zemlji ne mogu da se porede po kvalitetu sa istim deterdžentima kod nas.

Mnogo takvih oglasa ima na internetu.

Najprodavaniji proizvod je nutela, koja košta osam do 10 KM u tegli od 825 grama, zatim slijede omekšivači za veš i deterdženti te razni proizvodi za čišćenje.

Proizvodi za čišćenje njemačkih robnih marki su u ovakvim ponudama od četiri do 10 KM, dok se prašak za veš prodaje već od 1,5 KM po kilogramu.

Reklama

“Preko porodičnih prijatelja smo čuli za ženu koja u Banjaluci prodaje proizvode iz Njemačke. Tu su obično higijena i ponešto od hrane i slatkiša popularnijih marki. Redovno kupujemo od nje”, kaže jedan Banjalučanin.

Slaviša Kajkut, sekretar Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”, smatra da se artikli posebno prave za naše tržište sa smanjenim kvalitetom, te da su to potrošači uvidjeli i koriste svaku priliku da dođu do robe iz inostranstva koja je, tvrdi, kvalitetnija.

“Prašci za veš i omekšivači stranih marki mogu se prodavati ovdje u prodavnicama, ali potrošači ponekad nemaju adekvatan prevod, jer deklaracija ostaje na stranom jeziku. Prijavili smo i Inspektoratu RS da takvi proizvodi nemaju deklaraciju na našem jeziku”, rekao je Kajkut.

Uporedna istraživanja kvaliteta istih proizvoda koji se nalaze na tržištu Evropske unije i Bosne i Hercegovine do sada nisu sprovođena.

Ima i građana koji smatraju da treba kupovati samo domaće proizvode, te da su odlični kvalitetom.

“Naši proizvodi su veoma dobri, nego mi smatramo čim je nešto iz inostranstva, bolje je. Nije tako. Ja kupujem domaće proizvode, bar znam da tako pomažem domaće firme i naše zaposlene”, kaže Milan T. iz Prijedora.

Reklama

 

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu