Connect with us

PRIVREDA

Pola privrede oko Banjaluke

BANJALUKA – Od 2,13 milijardi maraka prihoda, koliko je za 11 mjeseci prikupila Poreska uprava RS, skoro polovinu (1,05 milijardi KM) je naplatio Područni centar Banjaluka, što, prema riječima stručnjaka, pokazuje kako je privreda RS uglavnom skoncentrisana u i oko najvećeg grada u RS.

Objavljeno

 


Naplata poreza po regijama RS

Naplata poreza po regijama RS

Iza Banjaluke nalazi se područni centar u Doboju sa naplatom od 242.212.810 KM, te Bijeljina, gdje je naplaćeno 230.963.505 maraka javnih prihoda. Područni centar Istočno Sarajevo je u prvih 11 mjeseci ove godine naplatio 201.538.795 KM, Trebinje 137.136.727 KM javnih prihoda, a zatim Prijedor s naplatom od 131.079.142 KM. U područnom centru u Zvorniku naplaćeno je 111.901.945 maraka prihoda.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže kako je ovaj grad univerzitetski, sportski, kulturni i administrativni centar RS u kojem zajedno s okolnim opštinama živi najviše ljudi, a koji je veoma blizu granice Evropske unije, zbog čega je i koncentracija privrede najveća. Ipak, smatra kako nije dobro da banjalučka regija i dalje jača na uštrb ostalih dijelova RS, pa je zbog toga potreban ravnomjeran razvoj svih njenih dijelova.

“U narednom periodu se mora povesti računa da se i ostali centri razvijaju zajedno sa Banjalukom. Sve inicijative koje Vlada RS pokreće imaju cilj da se ide ka tome. Izgradnja autoputa od Sarajeva kroz istočni dio RS upravo ima za cilj da se i taj dio u ekonomskom smislu pozicionira i da se stvore određene prednosti kako bi ekonomija na tom prostoru mogla da se razvija”, zaključio je Račić, s kojim se složio i Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, koji kaže kako je ovih dana u Banjaluci teško pronaći parking mjesto, dok u pojedinim dijelovima RS ne živi niko.

“Ono o čemu bi trebalo voditi računa je neka vrsta regionalne zastupljenosti kako ne bi svi išli prema Banjaluci. Neke sektore bi trebalo rasporediti po cijeloj Republici”, kaže on.

Iz PU RS naglašavaju kako je naplata javnih prihoda u prvih 11 mjeseci ove godine povećana ili je na nivou naplate iz istog perioda prošle godine u svih sedam područnih centara. Banjalučki područni centar je u odnosu na isti period prošle godine prihode povećao za 103,8 miliona maraka, ili 11%, čime je za 11 mjeseci nadmašio prikupljene prihode za cijelu prošlu godinu.

Vjekoslav Pejašinović, pomoćnik direktora Poreske uprave RS za Područni centar Banjaluka, smatra kako ključ dobrih rezultata leži u novoj metodi vršenja kontrola primjenom takozvane indirektne metode utvrđivanja poreske osnovice procjenom, putem koje poreski inspektori imaju veća ovlaštenja za pronalaženje skrivenih ili takozvanih sivih tokova novca. On je naglasio da je za prvih 11 mjeseci ove godine na nivou Područnog centra izdato 36.585 opomena za plaćanje na iznos duga od 147,5 miliona maraka.

Reklama

“U tom periodu pokrenuto je 30.000 postupaka prinudne naplate i naplaćeno 21,4 miliona KM. Poređenja radi, u istom periodu 2016. pokrenuto je 10.890 postupaka prinudne naplate i naplaćeno 13 miliona”, rekao je Pejašinović.

 

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu