PRIVREDA
Jedemo jabuke iz Čilea, a luk iz Kine
BANJALUKA – Kineski bijeli luk, kruške iz Italije, makedonske jabuke i drugo voće i povrće iz uvoza ispunjavaju rafe širom Bosne i Hercegovine, dok domaće gubi bitku pred konkurencijom.
Pred domaćim kupcima tako se nađe i voće i povrće koje prevali i kontinente i hiljade kilometara da se uveze, pa na trpezi imamo jabuke iz Čilea, a paradajz iz Turske.
“Pored tropskog voća, uvozom dominiraju jabuke, paradajz, paprike, kruške i krompir. Najviše uvozimo iz zemalja regije te iz Italije, Turske i Holandije”, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Prema njihovim podacima, iz godine u godinu bilježi se kontinuirani rast uvoza voća i povrća.
Tako je 227 miliona KM uvezeno 2012. godine, a dvije godine kasnije 267 miliona KM, da bi 2016. porastao čak na 312 miliona KM.
Govoreći o strukturi uvoza, dominira voće sa čak 53 odsto, zatim povrće (24 odsto), dok na preradu voća otpada 23 odsto.
Prema podacima, najviše se uvoze banane, zatim citrusi, te jabuke i kruške.
Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor, kaže da nemaju dovoljno adekvatnih smještajnih kapaciteta da bi uskladištili proizvode i kasnije ih mogli prodavati.
“U sezoni imamo previše voća i onda ga prerađujemo, da bismo kasnije imali potrebu za svježim pa moramo uvoziti. Koliko sam upućen, uvozimo jabuku iz Italije, Poljske pa čak i Makedonije”, navodi Marjanović, dodajući da iako se mnogo govori o brendiranju domaćih proizvoda, malo se radi.
Kaže da nerijetko kupujemo jabuke i kruške iz Čilea i Belgije, a grožđe iz Italije, iako te proizvode uzgajaju domaći voćari.
Najavljuje, stoga, da će u narednom periodu ovo udruženje raditi na obilježavanju domaćih proizvoda u marketima.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže da “naopakoj” logici doprinosi novi zakon, prema kojem trgovci više neće morati da imaju minimalno 50 odsto izloženih domaćih proizvoda.
Murisa Marić iz Udruženja građana “Don” Prijedor, pojašnjava da naši građani proizvode od “komšija” ne doživljavaju kao strane, dok ovdašnji proizvodi koji su se izborili za mjesto na polici po velikim trgovačkim centrima, nisu deklarisani kao domaći, pa građani i ne znaju šta kupuju.
Iz Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic navode da je zapravo problem u samoj državi zbog neregulisanja prekomjernog uvoza.
“Građani ne gledaju da li je proizvod naš ili strani, uzimaju ono što je jeftinije, a to su upravo uvozna kruška, jabuka i ostalo voće. Činjenica jeste da nema dovoljno naših proizvoda na tržištu, ali bi se taj problem mogao riješiti na neki drugi način”, navode iz Saveza.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, navodi da domaći proizvodi u sezoni pune rafe, ali se u vansezonskom periodu poveća uvoz.
“Otuda i krompir iz Egipta i drugih afričkih zemalja, kupus iz Makedonije, Grčke i Turske. Bijeli luk uvozimo iz Kine, jer je tamo najjeftiniji, a na našim prostorima slabo ko ga proizvodi jer nije rentabilan, jednostavno se ne isplati”, priča Mastalo.
Da bh. potrebe za povrćem domaći proizvodi zadovoljavaju samo 30 odsto, navodi Mićo Živić, direktor Poljoprivredne zadruge “Povrtarstvo” iz Donjeg Crnjelova, kod Bijeljine. Kaže da zbog strukture zemljišta, klimatskih uslova, ali i nedostatka savremene mehanizacije uvozimo mnoge povrtne kulture poput mrkve i graha.
“Zadovoljavamo samo 10 odsto potreba tržišta što se tiče graha, pa ga uvozimo čak iz Argentine, Egipta i Kanade”, ističe Živić.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca