Connect with us

PRIVREDA

Plate će rasti 2018: Radnike u realnom sektoru u ovoj godini moglo bi da ogrije sunce

BANJALUKA – Nakon povećanja najniže plate par dana pre isteka 2017, u Srpskoj bi u ovoj godini moglo da dođe do rasta ostalih zarada u realnom sektoru.

Objavljeno

 


 

bema radniciU ovoj ocjeni slažu se i poslodavci i sindikalci, uz obrazloženje da porast minimalca podrazumijeva blagi skok ostalih plata.

Za očekivati je, kako kažu, i da trend povećanja zaposlenih bude nastavljen, doduše uz različito tumačenje preduslova koji će do toga dovesti.

U Savezu sindikata RS ističu da se Srpska kod Svjetske banke zadužila za 40 miliona KM, koje će otići u ruke poslodavaca, kao podrška novom zapošljavanju.

– To bi trebalo da dovede do otvaranja novih radnih mesta, a poslodavci će dobiti radnika upola cene. Međutim, ovaj projekat će trajati dve godine, a šta će biti posle, ko zna. U svakom slučaju, pomenuti kredit će vratiti građani – ističe predsednica ovog saveza Ranka Mišić.

Kad je reč o povećanju plata, naglašava da će do njega doći u preduzećima koja su sindikalno organizovana.

– Reč je o oko 90.000, od ukupno 260.000 radnika u Srpskoj. Koliko će to povećanje biti – da li 15, 20 ili 30 KM, još se ne zna, ali će plate rasti. Prvenstveno zahvaljujući radu sindikata, ali i porastu najniže plate u RS sa 395 na 410 KM – isitče Mišićeva.

Reklama

Prema njenim rečima, minimalac u RS prima oko 16.000 zaposlenih, a reč je o nekvalifikovanim radnicima.

– S druge strane, kvalifikovani i visokokvalifikovani radnici koji nose proizvodnju rade za 450 KM. Međutim, nakon povećanja najniže plate poslodavci ih neće moći držati na ovom iznosu zarade, koje će morati povećavati. Naime, u pogledu iznosa primanja, ne možete ih držati u rangu sa nekvalifikovanom random snagom. Zato kažemo da povećanje najniže plate gura ostale plate – ističe Mišićeva.

U Uniji udruženja poslodavaca RS naglašavaju da plate i zaposlenost reguliše tržište, te da zarade treba da rastu i zbog toga što Srpskoj nedostaje kadra pojedinih struka.

– Međutim, moraju se stvoriti određene pretpostavke da bi do toga došlo. U prvom redu reč je o povoljnijem privrednom ambijentu, odnosno smanjenju poreza i doprinosa. Takođe, treba uvoditi nove tehnologije, da bismo povećali produktivnost – objašnjava predsednik ove unije Dragutin Škrebić.

Prema njegovim rečima, pomenuti procesi idu napred, ali polako.

– Ipak, bitno je da pomaka ima. Potpisali smo memorandum sa Vladom da će se raditi na smanjenju oporezivanja rada, što bi u budućnosti moglo da dovede do novih zapošljavanja, te povećanje plata, samim tim i više prihoda. To znači boljitak i za radnike i za državu, a reč je o trendovima koje rešavaju ekonomski zakon – kaže Škrebić.

Reklama

I on se slaže da, objektivno, najniža plata treba da gura ostale zarade u realnom sektoru, te da je do njihovog blagog povećanja došlo i prošle godine.

– Kad je reč o porastu broja zaposlenih, podaci Poreske uprave RS potvrđuju da u Srpskoj ima više prijavljenih radnika. Dakle, i u ovom segment beleži se blago poboljšanje, a činjenica je da u privredi ima prostora za još radnika – kaže Škrebić.

Ističe da je, međutim, problem u činjenici da obrazovna politika ne ide ukorak sa potrebama privrede.

– Na primer, lane je devet miliona KM otišlo za stipendija za visoko obrazovanje. Reč je o kadru koji nam ne treba i koji će, nakon fakulteta, završiti na biroima za zapošljavanje. Moramo stati sa ovakvom praksom i u prvom redu stipendirati srednje obrazovanje, s obzirom na to da nam nedostaje kadar proizvodnog profila, odnosno tokari, bravari, vozači, obućari. Dakle, za pojedinim profilima vlada potražnja na tržištu rada, što znači da bi broj zaposlenih mogao blago da poraste i u 2018. – objašnjava Škrebić.

Podsetimo, u RS je u septembru lane u poslovnim subjektima i u preduzetničkoj delatnosti evidentirano 263.476 zaposlenih, što je najviše u istoriji RS, podaci su republičkog Zavoda za statistiku. U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, broj zaposlenih povećan je za 6.475 ili 2,5 odsto.

 

Reklama

Rekordna zaposlenost

Predsednica Vlade RS Željka Cvijanović izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je, u skladu sa ranijim projekcijama, ostvaren rekordan broj zaposlenih u Srpskoj.

– Naša namera je da idemo ka daljem podizanju nivoa zaposlenosti u Srpskoj. Povećanje broja zaposlenih se dešava u realnom sektoru, jer u javnom sektoru nema novih zapošljavanja. To je stavljeno pod kontrolu i to je jedno od glavnih opredeljenja programa reformi i naših ekonomskih politika – poručila je nedavno Cvijanovića i dodala da će se svako rasterećenje u privredi morati reflektovati na visinu plata.

 

Izvor: Blic

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu