PRIVREDA
Privredni rast u BiH premalen za bolji život
BANJALUKA – Bosna i Hercegovina, prema prognozama Svjetske banke, u ovoj godini ostvariće rast ekonomije od 3,2 odsto.
Ovim su potvrđene procjene te međunarodne organizacije koja je još u oktobru prošle godine snizila prognoze rasta bruto domaćeg proizvoda u BiH za 2017, 2018. i 2019. godinu. Prema januarskom izvještaju Svjetske banke, BiH je evropska zemlja u kojoj su prognoze ekonomskog rasta najviše smanjene, te je 2017. godina umjesto na 3,2 projektovana na tri odsto, a ova godina umjesto 3,7 na 3,2%. Umjesto 4%, ekonomija u 2019. godini trebalo bi da poraste za 3,4 odsto, što je još manje nego što je predviđano u oktobru, dok je projekcija za 2020. zasad 3,5 odsto.
„Imamo problem jer mi konstantno kasnimo u reformama, a one ne mogu dati rezultat u istoj godini kada se sprovedu. Ako reforme iz 2016. sprovedete u 2017, to sve ide usporeno, a mi ono što smo precizirali u 2016. nećemo najvjerovatnije sprovesti ni u ovoj godini. Kod nas se sprovodi samo ono što je politički prihvatljivo“, kazao je ekonomista Marko Đogo.
Kao dobar primjer razvoja kroz reformske procese naveo je Srbiju.
„Kod njih je prije koju godinu stanje bilo možda i još gore nego kod nas. I onda su tamo 2012/13. počeli s reformama, a rezultati su se pokazali tek prošle godine i tek se očekuje još bolji ambijent“, govori on.
Đogo ističe da je za BiH najmanje prihvatljiva stopa rasta od pet odsto.
„Ali, to se kod nas ne događa, jer bi trebalo izaći pred javnost i reći – nemamo novca i nema više tolikih socijalnih davanja, moramo da otpustimo dio ljudi iz javnog sektora i to je to“, navodi Đogo.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe da ovakvi rezultati nisu ništa neočekivano.
„Ništa čudno, suština je da se ne može kreirati ekonomski rast u zemlji ako ne postoje mjere finansijske pomoći i jasno definisana strategija, a mi to ništa nemamo. Nemamo koncept mjera zaštite domaćeg proizvođa ni zaštite od bescarinskog uvoza iz EU. Jedino rješenje je da radimo na strateškim mjerama i projekcijama koje moraju biti usaglašene, a koje bi upravo stavile naglasak na zaštitu domaće proizvodnje. Sa druge strane, neophodno je formirati fond koji će biti korišten isključivo za jačanje domaće proizvodnje“, kaže Pavlović.
Stručnjaci Svjetske banke u dijelu izvještaja koji je posvećen BiH naglasili su da je fiskalni sektor najveća prijetnja za ekonomski rast zemlje, jer ga karakterišu visoke stope poreza i neefikasni modeli javne potrošnje. Pažnju su skrenuli i na političku nestabilnost, koja se svakodnevno servira građanima. Postoje određeni rizici među kojima je i eksterna ranjivost koju prije svega donosi veliki vanjski dug. Osim BiH, među zemljama koje su u opasnosti, prema izvještaju, su i Gruzija, Kosovo, Srbija te Bjelorusija. BiH, takođe, spada u grupu zemalja kojima prijeti opasnost od slabosti banaka i drugih finansijskih institucija.
Kada su u pitanju zemlje okruženja, BDP Srbije će u narednim godinama rasti po uvećanim stopama, ove godine biće 3%, 2019. biće 3,5, a 2020. četiri odsto. Hrvatsku ekonomiju u tekućoj godini očekuje rast za 2,6 odsto, što je nivo iz juna prošle godine.
Svjetska banka podigla je prognozu globalnog privrednog rasta za 2018. godinu, pošto je 2017. bila solidnija nego što je očekivano.
Poslije tri odsto 2017. godine, svjetski bruto društveni proizvod treba da ove godine poraste 3,1 odsto, a to je 0,2 procentna poena više nego što je u junu prognozirano za 2018. godinu.
„Svjetski privredni rast snažniji je nego što smo predvidjeli“, rekao je Ajhan Kose, ekonomista u Svjetskoj banci.
Po novim projekcijama, privredna aktivnost SAD porašće 2,5 odsto, dok je u junu bilo prognozirano 2,2 odsto. Dvije velike zemlje u brzom razvoju Brazil i Rusija, poslije dvije godine recesije, nastaviće oporavak i očekuje se da će ove godine bilježiti privredni rast od 1,7 odsto, odnosno 2%.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE11 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca