PRIVREDA
Tegeltija: Prioritet rasterećenje privrede
BANJALUKA – Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija najavljuje da će prioritet u radu u 2018. godini biti aktivnosti na rasterećenju privrede, da će se krenuti u ukidanje parafiskalnih nameta, te postepeno preuzimanje tereta porodiljskih bolovanja i smanjenje oterećenja rada.
On u intervjuu Srni navodi da su ta opredjeljenja istaknuta u Programu ekonomskih reformi Srpske i da će se time dati novi podsticaj domaćoj privredi.
“Opredijelili smo se da rasterećenje privrede započnemo kroz reforme finansiranja trudničkog bolovanja i refundacije bolovanja od Fonda zdravstvenog osiguranja, a nastavimo smanjenjem parafiskalnih nameta.
Tu je i smanjenje opterećenja rada, gdje smo veoma jasno definisali kako ćemo to uraditi samo na nivou Srpske, jer zbog opstrukcija sa nivoa BiH nismo uspjeli da to već završimo na način kako smo definisali Reformskom agendom BiH”, pojašnjava Tegeltija.
Ključni cilj i prioritet Vlade Republike Srpske u 2018. godini jeste oporavak privrede, a sve predložene mjere imaju samo jedan cilj – da budu zamajac novom privrednom ciklusu.
Tegeltija ističe da je veoma značajna i reforma zdravstvenog sektora, te da se trenutno radi na realizaciji druge faze, a to je uvođenje ustanova zdravstvenog sektora u trezorski sistem poslovanja, čime će značajno biti poboljšana fiskalna disciplina u tom sektoru.
“Pilot-projekat realizujemo u saradnji sa kolegama iz USAID-a i očekujemo do kraja ove godine da prve zdravstvene ustanove budu uključene u trezorski sistem, a posao ćemo nastaviti i u narednoj godini”, precizira Tegeltija.
Nakon detaljne analize stanja u svakoj od životnih oblasti u Srpskoj, a u skladu sa smjernicama Evropske komisije, identifikovane su ključne prepreke za rast i konkurentnost.
Te prepreke se ogledaju u fiskalnim opterećenjima na rad, velikom broju neporeskih davanja, zdravstvenom sektoru koji akumulira neizmirene obaveze, kao i u nedovoljnoj efikasnosti javne uprave i lokalne samouprave.
Tu je i nizak nivo produktivnosti, te nedostatak i odliv radne snage, sa kojim se suočava sve više proizvodnih privrednih društava, ali i privrednih društava u sektoru usluga.
Tegeltija ukazuje i na nedovoljno konkurentnu privredu, koja se suočava sa problemima likvidnosti, te slabu povezanost sistema obrazovanja sa tržištem rada.
Prema njegovim riječima, aktivnosti Vlade Srpske fokusirane su na pomenute oblasti, sa konačnim ciljem privrednog rasta koji bi se snažnije odrazio na kvalitet života u Republici Srpskoj.
Tegeltija navodi da je Srpska u prošlu godinu ušla bez tereta zaostalih obaveza iz Reformske agende, ali da nije bilo naznaka da će skoro biti otklonjene opstrukcije sa usvajanjem reformskih procesa i na ostalim nivoima vlasti kako bi se reforme odvijale nesmetano.
On je podsjetio da su, osim izuzetno povoljnih finansijskih sredstava od MMF-a sa izuzetno dugim rokom vraćanja, bili ugroženi aranžmani sa Svjetskom bankom, te brojne investicije, prije svega u infrastrukturi, odnosno sva sredstva koja su trebala da daju pozitivne efekte privrednom rastu.
“Kada se uzme u obzir da je Republika Srpska, `zahvaljujući` djelovanju njenih predstavnika koji čine opoziciju u Srpskoj, ostala bez znatnih sredstava i da smo ih uspjeli kompenzovati vlastitim snagama, nemamo razloga za nezadovoljstvo”, navodi ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija.
On ističe da su izvršene obaveze prema poljoprivrednicima, socijalnim kategorijama, da se gradilo i investiralo, te da su otvarani novi proizvodni kapaciteti.
U 2017. godini aktivnosti su bile usmjerene prvenstveno na privredu i tržište rada, što je vidljivo i polako daje efekte i na rast bruto domaćeg proizvoda, a tu je i posebno pokazan senzibilitet prema najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, koja datira još od uključivanja Fonda PIO u republički budžet.
“Sa finansijske strane, znali smo da će nam uključivanje Fonda PIO donijeti kratkoročno probleme likvidnosti, ali smo to veoma brzo sanirali i sada mogu reći da je to bio odličan potez”, ističe Tegeltija.
On u intervjuu Srni napominje da je već riješeno mnogo ključnih strukturnih reformi, te da je zadovoljan saradnjom sa socijalnim partnerima na usvajanju ključnih finansijskih dokumenata.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE11 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca