PRIVREDA
Trebinjke tkanjem čuvaju običaje
TREBINJE – Udruženje žena „Vasila“ u Trebinju postoji osam godina, a okupila ih je želja da oživljavanjem ručne radinosti od zaborava otrgnu nasljeđe naših predaka.

Sve što naprave je unikatno i u dosluhu sa tradicijom, naglašava Sena Đurica, predsjednik ovog udruženja.
– Nepunu deceniju motiviše nas ljubav prema ručnom radu i želja da novim generacijama približimo ljepotu starina, kojima je naše podneblje izuzetno bogato. Naročito volimo da se bavimo rukotvorinama koje su izrađivale žene od davnina, prenoseći tkanjem ili vezom dio naše tradicije – ističe Đurica, koja je dobitnik priznanja beogradskog Udruženja „Etno mreža“ za izradu originalne tkanice sa ženske hercegovačke nošnje.
– Zahvaljujući pravoj tkanici, staroj više od stotinu godina, koju sam dobila od Trebinjke Dare Golub, napravila sam svoju tkanicu. Tkanje, iako veoma zahtjevan posao, mene opušta, a posebno me raduje što sam u mogućnosti da moju tkanicu utkam na torbi ili haljini, kao moderan detalj sa prizvukom prošlih vremena – kaže Đurica.
Rukotvorine Udruženja „Vasila“ pronašle su mjesto na skoro svim kontinentima. Neopterećeni predrasudama prema svemu što je folklorno, upravo su stranci prvi prepoznali da štošta od umijeća naših baka može biti autentičan modni izraz i u 21. vijeku
– Australijanac, oduševljen našom kravatom od tkanice, odlučio je da je kupi. Kapa zavrata, koju u Trebinju samo mi ručno pravimo, danas je u Japanu. Čobanske torbe, odnosno čobanice, otputovale su u Italiju i Francusku. Kupile su ih djevojke umjesto ruksaka, kao zgodan modni detalj, a ćurdiju je odnijela jedna Ruskinja. Upravo naša ćurdija danas ne mora isključivo da služi za folklor, što su prepoznale djevojke iz inostranstva – priča Đurica.
A hercegovačka gradska nošnja, takođe njihov ručni rad, nalazi se u Beogradu. Ni manje ni više nego u garderoberu kraljevske porodice.
– Ova nošnja kupljena je kao poklon princezi Jelisaveti Karađorđević, kojom se oduševila, te poželjela da nas upozna. Vještina i domišljatost naših baka ostaju neiscrpna inspiracija za vrijedne ruke žena „Vasile“ – i onda kada izrađuju odjevne predmete za svaku priliku, pa i onu posebnu – naglašava Đurica.
Prije pet godina, na molbu jedne sugrađanke, sašile su prvu vjenčanicu od platna sa ručno heklanim detaljima i etno-motivima. Ponekad u vjenčanice utkaju detalje sa hercegovačke tkanice. Pored Trebinjki, u vjenčanicama koje su radile članice Udruženja „Vasila“ udavale su se i djevojke iz Foče i Prijedora.
– Mnogo toga smo dobili: originalne djevojačke torbice, srmu – nit za tkanje ili vezenje, koju danas ne možete nigdje kupiti, originalni burundžuk od bijelog tila, star preko stotinu godina i ručno vezen, nošen ispod ženskih kapa. Čuvamo i nošnje „čobanice“ šivene od raše (vrsta vunene tkanine), ali i nošnje bogatijih porodica vezene srmom – objašnjava Đurica.
Milka Drakul, rodom iz Kalinovika, kaže da je rad na narodnim nošnjama praktično odmara i opušta.
– Mene je majka učila da vezem i pletem sve i svašta već kao desetogodišnju djevojčicu. Nošnja koja se u našem kraju šije zove se veliko odijelo. Prvo idu čarape, tanka košulja, onda grba. Poslije muška i ženska nošnja. Kod ženske nošnje postoji suknja od crne kadife, podsuknja, tanka košulja, grba. I tako se išlo u svatove. I sada se to čuva, moja majka čuva i njenu i očevu košulju – priča Drakul.
I danas, dodaje, plete vunene čarape.
– Prije mi je za obje čarape trebao jedan dan, ali mi sada za jednu čarapu treba jedan dan. Kada je vuna dobra, neće lako čarape puknuti. Sve zavisi od kvaliteta vune – kaže Milka Drakul.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike

Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI9 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prije
Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate
-
PROMO1 godina prije
Savremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
NOVOSTI1 godina prije
Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao