PRIVREDA
BiH predzadnja u regiji po indeksu ekonomskih sloboda
BANJALUKA – Bosna i Hercegovina se prema indeksu ekonomskih sloboda za ovu godinu, koji objavljuje ugledna američka “The Heritage Foundation” (Heritidž fondacija), nalazi na 91. mjestu na svijetu od 178 rangiranih zemalja.
Iako je to pomak za jednu poziciju u odnosu na 2017. godinu, u ukupnom poretku BiH se još nalazi daleko ispod evropskog prosjeka.
Prema najnovijoj listi ove fondacije, stepen ekonomske slobode u BiH procjenjuje se na 61,4, a njen ukupni rezultat porastao je za 1,2 poena, što je BiH ove godine svrstalo u red ekonomski umjereno slobodnih zemalja, dok je ranije bila u kategoriji uglavnom ekonomski neslobodnih zemalja, a u toj kategoriji su još ostale zemlje poput Kine i Rusije.
Time je BiH ove godine rangirana na 38. mjestu među 44 zemlje u Evropi, gdje su veoma loše pozicionirane Ukrajina, Grčka i Rusija.
Podsjećamo da je 2016. godine BiH pala za čak 11 mjesta u odnosu na godinu ranije i tada zauzela posljednje mjesto među svim zemljama bivše Jugoslavije.
Kako je pojašnjeno u izvještaju “Heritage Foundationa”, otežan proces reformi, komplikovana birokratija, odsustvo stranih investicija, korupcija, samo su neki od segmenata zbog kojih je BiH danas u takvoj ekonomskoj poziciji.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je i da je to što je BiH “upala” u drugu kategoriju simboličan pomak, ali to ne znači i da je to neki značajan ekonomski napredak.
“Činjenica je da mi slabo imamo ekonomskih sloboda, prije svega zbog složene političke situacije, koja nikako da se odmakne od nekih manje bitnih stvari, a da se primakne onima koje su vezane za ekonomiju, rast i razvoj. Ta priča se vrti oko stvari koje nisu previše vezane za ekonomiju, a samim tim opterećuju ekonomiju i ograničavaju ekonomske slobode”, rekao je Duduković.
Među bivšim socijalističkim zemljama ove godine najbolje je rangirana Estonija, koja je na sedmom mjestu u svijetu i drugom u EU, Litvanija je na 19, Češka na 24, a Letonija na 28. mjestu. Rumunija je izbila na 37. mjesto, Poljska je na 45, Bugarska na 47, Mađarska na 55, Slovačka na 59, a Slovenija na 64. mjesto.
Veliki skok bilježe zemlje zapadnog Balkana, pa je u ovogodišnjem istraživanju Makedonija zauzela 33. mjesto, Kosovo 56, Albanija 65, a Srbija 80, dok je Crna Gora 68, što je u odnosu na prošlu godinu napredak za čak 15 mjesta.
Susjedna Hrvatska je u ovoj godini zauzela 92. mjesto u svijetu po ekonomskim slobodama, što je napredak za tri mjesta u odnosu na poziciju koju je imala u prošloj godini i ona je time dospjela u kategoriju umjereno slobodnih zemalja, što takođe ranije nije bila.
Na prvom mjestu u svijetu po ekonomskim slobodama i u ovoj godini je Hong Kong, a slijede ga Singapur i Novi Zeland.
Najbolje pozicionirana evropska zemlja je Švajcarska na četvrtom mjestu, a među članicama EU Irska je na šestom mjestu u svijetu.
Prema ovoj metodologiji mjeri se prosječni postotni indeks koji obuhvata nekoliko ključnih aspekata ekonomske slobode: poslovna, radna, trgovinska, fiskalna, monetarna, investicijska, finansijska sloboda, vlasnička prava i sloboda od korupcije.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca