Connect with us

PRIVREDA

Bližimo se cifri od 30 milijardi KM spoljnotrgovinske razmjene

SARAJEVO – Za Bosnu i Hercegovinu je 2017. godina u ekonomskom smislu bila bolja od predhodne, a statistički podaci ukazuju da je ostvaren rast industrijske proizvodnje, izvoza, kao i stope pokrivenosti uvoza izvozom – istaknuto je danas u Spoljnotrgovinskoj komori BiH na prezentaciji trgovinske razmjene BiH sa svijetom.

Objavljeno

 


Sarovic spoljnotrgovinska komora

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je kazao da smo se u prošloj godini prvi put približili cifri od 30 milijardi KM kada je riječ o obimu spoljnotrgovinske razmjene, te da se očekuje da ćemo ove godine dostići tu cifru.

– U 2017. smo taj obim povećali za 3,5 milijardi KM, a prvi put je zabilježena i pokrivenost uvoza izvozom veća od 60 odsto. Ukoliko se nastave ovakvi trendovi, za tri godine može se očekivati da dostignemo granicu od 70 odsto pokrivenosti uvoza izvozom. Naš najznačajniji partner i dalje je Evropska unija, a od zemalja regiona Hrvatska i Srbija, te Turska i sa ovim zemljama ukupan obim razmjene iznosi 84 odsto – kazao je Šarović.

Naveo je da se udio razmjene sa EU svake godine povećava, te je pokrivenost uvoza izvozom sa EU 71 odsto, što je rekord.

– Šanse su velike da će 2018. godina biti još bolja jer ćemo osvojiti tržište EU i sa poljoprivrednim proizvodima. Inače, u EU smo najviše izvozili u oblasti autoindustrije, aluminij, obuću i kožarske proizvode, te namještaj koji bilježi stalni rast – naglasio je Šarović, napominjući da je u EU izvezeno namještaja u vrijednosti oko 300 miliona KM.

Trgovinska razmjena sa Srbijom i Hrvatskom iznosi više od šest milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom porasla je sa 45 odsto na 53 odsto, a sa Hrvatskom sa 60 na 70 odsto. Šarović je ocijenio da su perspektive za trgovinu sa Srbijom i Hrvatskom i u narednom periodu ogromne.

– Kada je riječ o Turskoj, to je rastuće tržište za BiH i skok razmjene je veliki. Obim razmjene u 2017. iznosio je 1,2 milijarde KM i do 2020. očekujemo da će porasti i na dvije milijarde. BiH Turskoj prodaje poljoprivredne proizvode u iznosu od 300 miliona KM, a oni nama za 65 miliona KM – kazao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Reklama

Govoreći o prioritetima za naredni period, Šarović je kazao da je potrebno povećati prisustvo na globalnim forumima, raditi na uklanjanju barijera i na razvijanju svijesti o kupovini domaćih proizvoda.

– Rezultati u 2017. godini su solidni i daju nam nadu i optimizam da razmjena i u narednom periodu može krenuti uzlaznom putanjom. Važno je da imamo stabilno i predvidivo poslovanje, a moramo raditi i na otvaranju novih tržišta – istakao je Šarović.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić naveo je da je BiH u 2017. ostvarila izvoz u vrijednosti 11,384 milijarde KM, što je više za 16,54 odsto u odnosu na predhodnu godinu, dok je vrijednost uvezene robe u BiH iznosila 18,447 milijarde KM i veća je za 13,44 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini bila je 61,71 odsto i povećana je za 2,73 odsto u odnosu na 2016. godinu. Ukupan obim vspoljnotrgovinske razmjene je takođe povećan za 14,61 odsto i iznosio je 29,832 milijarde KM. Spoljnotrgovinski deficit BiH u 2017. iznosi 7,062 milijarde KM.

Egrlić je dodao da je STK u prošloj godini realizova niz aktivnosti na promociji bh. privrede u inostranstvu, te na poboljšanju ekonomskog ambijenta u BiH.

– Imajući u vidu pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene i u 2018. godini ćemo nastaviti sa promocijom BiH na ključnim tržištima. Primarni su nam sajmovi u Njemačkoj, Francuskoj, zemljama regiona, Turskoj, Kini, itd. Takođe u 2018. će se raditi na započetim i novim inicijativama, a u svrhu poboljšanja ekonomskog ambijenta i konkurentnosti bh. kompanija – istakao je Egrlić.

Reklama

Direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH Momir Tošić je kazao da je u prošloj u odnosu na predhodnu godinu, porast izvoza iz BiH ostvaren sa svim zemljama vodećim partnerima u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Najviše procentualno ostvareni rast izvoza zabilježen je u Crnu Goru, Mađarsku, dok je kod uvoza najveći procenat povećanja zabilježen iz Rusije, SAD-a, Poljske, Mađarske.

 

Izvor: Fena

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu