INVESTICIJE
Derventa za nove investitore pripremila zemljište od 8,2 hektara
DERVENTA – U Derventi danas posluje oko tridesetak stranih kompanija, od čega je 14 austrijskih, 11 italijanskih i 4 njemačke kompanije u kojima je zaposlenje našlo preko hiljadu radnika. Svakako, tu se nalazi i veći broj domaćih privrednih subjekata.
„Ono što je austrijske kompanije privuklo svakako je povoljan geografski položaj ovog grada, blizina granice sa EU, ali i sa velikim saobraćajnim čvorištima prema tržištima ne samo zapadne Evrope, nego i drugih krajeva svijeta. Važan odlučujući faktor također su bile i druge, već postojeće strane investicije u ovom gradu, ali ne treba zanemariti ni povezanost sa bosanskohercegovačkom dijasporom, kao i porijeklo nekih od investitora iz ovih krajeva,“ kazao je za Akta.ba Philippe Kupfer, Trgovinski savjetnik iz Austrijske ambasade.
Sa investicijama akumulirane vrijednosti od preko 1,25 milijardi eura Austrija i dalje drži status najvećeg stranog investitora u Bosni i Hercegovini. Na ovom tržištu trenutno posluje preko 200 austrijskih kompanija, koje zapošljavaju oko 7.000 radnika.
„Ono na šta austrijskim kompanijama ukažemo prilikom razmatranja investiranja i ulaska na bh. tržište je da Bosna i Hercegovina ima niz prednosti, koje se prvenstveno ogledaju u njenom geostrategijskom položaju, blizini Evropske Unije, ali i u povoljnoj cijeni rada. Naročito ističemo zadovoljstvo već prisutnih poslodavaca visokim kvalitetom, stručnošću i angažiranošću lokalnih uposlenika,“ kazao je Kupfer.
Unapređenje poslovnog okruženja
Ostale pogodnosti tiču se postojećih sporazuma o slobodnoj trgovini, povoljnih poreznih stopa, raspoloživosti lokacija za investiranje i poslovanje. Treba također napomenuti i dugu historijsku industrijsku tradiciju BiH, ali je neophodno ukazati i na izazove koji ih očekuju na bh. tržištu. Kupfer je posebno zadovoljan kvalitetom i stručnošču lokalnih radnika, te privrednicima koji imaju dobru saradnju sa lokalnom zajednicom, koja je otvorena za komunikaciju.
„Sve ovo su razlozi zbog kojih ne samo austrijski, nego i investitori iz drugih evropskih zemalja biraju Derventu za svoje poslovno okruženje,“ dodao je Kupfer.
Iz Opštine Derventa potvrđuju da sa privrednicima i investitorima imaju visok nivo otvorenosti i tolerantnosti, neposredan kontakt sa investitorima i brzinu izdavanja potrebne dokumentacije za otvaranje firmi.
„To su ujedno i najvažniji faktori koji opredjeljuju strane investitore da ulažu u Derventu. Također, dobar geografski položaj Dervente, blizina Hrvatske i EU sigurno značajno doprinose da se strani investitori opredjeljuju za Derventu. Bitno je dodati i da smo otklonili birokratske barijere i postali pouzdan partner stranim i domaćim investitorima,“ ispričala je za Akta.ba Zenaida Ikanović, stručni saradnik za odnose sa javnošću Opštine Derventa.
Opština posjeduje u „Industrijskoj zoni“ i „Servisno-komunalnom centru“ oko 204 hektra zemljišta, gdje je trenutno popunjeno oko 120, a u ovom trenutku imaju pripremljenih 8,2 hektara za nove investitore.
„Cijena zemljišta je dosta povoljna, cca 4-5 eura po metru kvadratnom. U opštini postoji infrastruktura na potencijalnom poslovnom zemljištu, osim gasa,“ kazala je Ikanović.
Ikanović je dodala da je na području opštine osnovan i Privredni savjet čiji je osnovni zadatak unapređenje poslovnog okruženja i konkurentnosti privrede, otklanjanje barijera kojim se usporava i otežava poslovanje privrednih subjekata, pokretanje novih preduzetničkih aktivnosti i davanje veće podrške razvoju preduzetništva i privrede u cjelini.
„Naši najbolji ambasadori u inostranstvu su kompanije koje već posluju na području opštine. One najbolje prenose pozitivna iskustva budućim investitorima,“ poručila je Ikanović.
Austrijske firme u Derventi aktivne su u niz branši – od obrade metala, preko proizvodnje elektonskih komponenti, građevinskog materijala, računarske opreme itd. U okviru IT sektora tu je firma Akronimo, koja je relativno nova investicija u oblasti programiranja i razvijanja blockchain tehnologije, čime je postavila putokaz i za druge ulagače u njihovim planovima za budućnost.
Izvor: Akta.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca