PRIVREDA
Farmeri u problemima i strahu zbog učestalog prekida izvoza mesa
SARAJEVO – Izvoz goveđeg i junećeg mesa iz BiH u Tursku ponovo je aktiviran, ali uzgajivači i dalje strahuju kako će sve odvijati taj proces. Do sada je izvoz prekidan nekoliko puta što je nanijelo štetu farmerima koji su čak i povećali broj grla kako bi podmirili potrebe izvoza.
U razgovoru za Klix.ba ističu kako već godinama postoji nestabilnost kada je u pitanju kontinuitet izvoza mesa, pa su farmeri postali nesigurni. S područja Semberije prije nekoliko dana otkupljena su skoro sva tovna grla, što se dogodilo nakon više od mjesec dana jer je posljednji otkup i izvoz bio sredinom decembra prošle godine.
“Imamo podatke o problemima na terenu. Ljudi imaju bikove koji prerastaju, a najgore je što nam se ovo ponavlja nekoliko godina unazad. Mi smo stalno upozoravali da je greška što se baziramo samo na jednog kupca, odnosno što izvozimo samo u jednu zemlju što je u ovom slučaju Turska jer onda uvijek postoji rizik da nam se dešavaju ovakve situacije. Greška je i što ne koristimo domaću junad za domaću ishranu jer proizvedemo 35 posto od ukupne potrebe za junećim mesom u BiH”, rekao nam je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
Potrebno zaštiti domaće meso
Ističe kako bi svi farmeri mogli prodavati meso u BiH i time stimulisati ljude da kupuju domaće, kvalitetno i svježe meso, a ne da uvozimo meso koje je, kako kaže, sumnjivog kvaliteta.
“Izvinite što ponovo spominjem, ali znamo da smo imali slučajeve uvezenog mesa koje je bilo zamrznuto decenijama i ta priča nas ‘žulja’ i dovodi do situacije u kojoj smo danas. Imamo sličnu situaciju i sa svinjskim mesom kada je u pitanju prekomjeran uvoz, a nemogućnost izvoza. Kao posljedica SSP-a će ovakve situacije biti redovne ako se ne uvedu zaštitne mjere na uvoz junećeg mesa koje nam svi međunarodni sporazumi dozvoljavaju, ali naši nadležni iz Vijeća ministara tvrde da nije tako i kažem im neka pročitaju. Također, trebaju napraviti alternativu da nam se omogući prodaja na domaćem tržištu”, rekao je Marinković.
U kvalitetu mesa koje se uvozi sumnja i semberski farmer Ostoja Nikolić koji kaže da je domaće meso koje izvozimo visoke kvalitete.
“Nismo sigurni u kvalitet mesa koje se uvozi i da li se to dovoljno ispituje. Nije logično da kilogram uvoznog mesa bude dosta jeftinija nego što je stvarna cijena i nego što mi možemo da proizvedemo”, rekao je Nikolić dodajući kako sve ovo dovodi do propasti uzgajivača.
Povećan uvoz svinjskog mesa
U prošloj godini povećan je uvoz svinjskog mesa u BiH, uprkos tome što BiH ima veliki broj farmera koji se bave uzgojem ove vrste stoke. Prema podacima Vanjsko-trgovinske komore, uvoz ove vrste mesa povećan je za 4,7 miliona KM 2017. godine i ukupno je uvezeno svinjskog mesa u vrijednosti od 62,8 miliona KM. Meso smo najviše uvozili iz Njemačke (20,1 milion KM ), Holandije (15,2 miliona KM), Austrije ( 9,1 milion KM ), Hrvatske (6,2 miliona KM ) i Mađarske (4,2 miliona KM).
Farmeri od kojih ne bude izvršen otkup morat će se snaći, a neki su to radili i u proteklom periodu jer su se troškovi gomilali, a prihoda nije bilo. Najčešće prodaju meso po dosta nižoj cijeni i na svoju štetu.
“Apsurd je da proizvodimo do 35 posto potreba domaćeg tržišta, a imamo tržišni višak. To ima samo u BiH i nigdje više”, rekao je.
Pregovori za povećanje izvoza
Farmeri predlažu i da se poveća izvoz mesa za duplo, ali da bi do toga došlo moraju imati sigurnost kako bi se odlučili na povećanje broja grla. Marković kaže kako ni sada nemamo dovoljne količine iako su kontigenti ugovoreni.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH kazali su nam da su u toku pregovori za povećanje količine izvoza mesa. Potpredsjednik STKBiH Nemanja Vasić kazao je kako je za 2018. godinu je odobren izvoz 5.000 tona, a u toku su i pregovori da se količina poveća na 10.000 tona. Ipak, kompanije koje će izvoziti bira Turska.
“Isključivo turska strana vrši odabir bh. kompanija koje će izvoziti meso, što znači da od njih i zavisi koje su to kompanije. Pored kompanije Mujanović, kojoj je odobren izvoz 3.000 tona, i kompanija Impro Prijedor je dobila mogućnost izvoza 2.000 tona mesa, što navedena kompanija još uvijek nije realizovala izvoz, ali planira uskoro početi. Naravno da postoji mogućnost da se poveća broj kompanija koje izvoze ali je ta odluka na turskim uvoznicima. Ono što je bitno napomenuti jeste da su u toku pregovori Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sa Republikom Turskom, u kojima naša strana zagovara slobodnu trgovinu, čime bi izvoz bio omogućen za sve kompanije koje zadovoljavaju propisane uslove”, rekao je Vasić.
Izvor: Klix.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca