Connect with us

PRIVREDA

Podsticaji povrtarima veći za 324%, voćarima za 97%

Objavljeno

 


BANJALUKA – Vlada Republike Srpske utvrdila je plan raspodjele podsticaja u poljoprivredi za 2018. godinu, koji će najviše obradovati voćare i povrtare kojima je namijenjeno duplo više sredstava, ali razlog za zadovoljstvo imaju i ostali poljoprivredni proizvođači.

Premije za povrće veće su za 324 odsto, i sa 435.000 povećane su na 1.850.000 KM, a za voće 97 odsto i sada iznose četiri miliona maraka, umjesto dosadašnjih dva miliona.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže kako će ovo mnogo značiti za povrtarsku proizvodnju.

“Osim dobijanja novca, od ove godine će u podsticaje biti uvršteni i dinja, lubenica i kupus, što do sada nije bio slučaj. Imali smo proizvođače koji su uzgajali velike količine, a bili su uskraćeni za ove podsticaje u odnosu na ostale. Konačno će sve povrće biti obuhvaćeno pravilnikom”, kazao je on.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, takođe je izrazio zadovoljstvo novim načinom raspodjele novca, kao i činjenicom da su dugovanja iz ranijeg perioda prema ovoj grupi proizvođača izmirena.

Kada su u pitanju ostale premije, za proizvodnju mesa, priplodnih junica, one su veće za 79 odsto (sa 501.000 na 900.000 KM), za priplodne krmače 86 odsto (sa 483.000 na 900.000 KM), te u živinarstvu za roditeljska jata teške linije 140 odsto i lake linije 116 odsto.

Značajna povećanja su u oblasti pčelarstva i to za 60 odsto, tačnije sa 377.000 na 600.000 KM.

Reklama

Farmeri više novca mogu očekivati i za utovljenu junad, svinje, brojlere, a povećanja se bilježe i kod premija za proizvedenu heljdu i aromatično i ljekovito bilje za čak 353 odsto (sa 30.878 KM na 140.000 KM).

Kada su investicije u pitanju, povećana su sredstva podrške za nabavku traktora i za priključke, kao i novac za kapitalne investicije koje iznose 36 miliona KM.

“Pri tome treba naglasiti da proizvođači u Federaciji BiH uopšte nemaju na raspolaganju sredstva za kapitalne investicije, sredstva za regresirani dizel, sredstva za otkup pšenice, ni sredstva za protivgradnu zaštitu”, navodi se u saopštenju Vlade RS.

Podsjećamo, planom raspodjele podsticaja za ovu godinu je predviđeno da 60 miliona KM ide u tekuću proizvodnju (agrarni budžet), a dodatnih 11 miliona za regresirano dizel gorivo i protivgradnu odbranu. Generalno gledano, budžet je povećan za 20 miliona maraka.

Osim sredstava agrarnog budžeta u iznosu od 71 milion KM, poljoprivrednicima su na raspolaganju i najpovoljnija sredstva iz “Partner fonda” od šest miliona KM, te sredstva IRB-a od 65 miliona KM.

Za nabavku specijalizovane mašine za uređenje krša biće izdvojena tri miliona KM, što čini ukupno 171,9 miliona KM po svim izvorima finansiranja.

Reklama

“Ako se na to dodaju sredstva iz oblasti vodoprivrede u iznosu od 35 miliona KM, to je ukupno oko 207 miliona KM raspoloživih sredstava za razvoj poljoprivrede i zaštitu dobara u 2018. godini”, zaključili su u Vladi RS.

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu