PRIVREDA
Strože kontrole sijeku zloupotrebe izvoznika
BANJALUKA – Izvoznike koji voće i povrće žele da plasiraju na tržište Rusije ubuduće očekuju rigorozniji kriterijumi, a među predloženim novinama je posjedovanje hladnjače i skladišta i zapošljavanje stručnjaka koji će odgovarati za robu.
Pooštreni kriterijumi predloženi su nacrtom odluke o uslovima za registraciju i obavezama izvoznika voća i povrća u Rusiju, koju je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo ministarstvima i inspekcijama u RS i FBiH da bi dali sugestije i prijedloge.
Povod za donošenje ove odluke je ruska zabrana uvoza jabuka iz BiH koja je donesena u drugoj polovini januara. To je učinjeno jer je bijeljinsko preduzeće „Frukt kompani“ pod krinkom domaćih plasiralo ovo voće uvezeno iz Poljske. U prvim reakcijama Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je izbrisalo iz registra izvoznika bijeljinsko preduzeće, a zloupotrebu istražuje i Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA).
Paralelno s tim pokrenuta je analiza kompletnog lanca koji je uključen u davanje odobrenja za izvoz da bi bile otkrivene slabe tačke i donesene mjere koje bi ubuduće spriječile zloupotrebe.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH navelo je da su predloženom odlukom definisani uslovi za plasman na tržište Rusije i da će biti olakšan nadzor i kontrola izvoznika i proizvođača i kooperanata.
„Definisan je postupak registracije izvoznika od podnošenja zahtjeva, dostavljanja dokumentacije, komisijskog pregleda i izdavanja rješenja do formiranja i vođenja registra izvoznika u Upravi za zaštitu zdravlja bilja BiH. Određeni su i uslovi koje preduzeća moraju ispunjavati da bi bila upisana u registar izvoznika, a za to treba da imaju odgovarajuća skladišta, prostor za obradu i fitosanitarni pregled i sopstvenu ili ugovorenu proizvodnju preko registrovanih kooperanata“, navedeno je u predloženoj odluci.
Ako ona bude usvojena preduzeća će morati imati odgovorno lice zaposleno na neodređeno vrijeme, koje treba da ima visoko obrazovanje poljoprivrednog smjera.
„Definisane su i dužnosti stručnog lica i time želimo postići veću odgovornost i pooštriti sistem provjere. Stručnjak će provjeravati podatke o proizvodnji, otkupu, skladištenju i prometu voća i povrća za tržište Rusije i uz njegov nadzor biće slate pošiljke na tržište te zemlje. Do sada se dešavalo da imamo firme koje se bave izvozom, a posjeduju samo kancelariju“, istakli su u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Odlukom je definisano i uspostavljanje jedinstvenog registra izvoznika voća i povrća na tržište Rusije, koji bi vodila i ažurirala Uprava za zaštitu bilja BiH. Definisano je i uvođenje nadležnog fitosanitarnog inspektora da bi bilo zaustavljeno pribavljanje sertifikata od nenadležnih fitosanitarnih inspektora.
„Fitosanitarni inspektor obavezan je da izvrši pregled pošiljke na mjestu utovara. Time smo pooštrili sistem kontrole i smanjili mogućnost prevara i reeksporta“, navedeno je u predloženoj odluci.
Entitetska ministarstva ističu da u predloženoj odluci ima niz manjkavosti.
„Dobili smo odluku i iznijeli niz primjedaba. Ne odgovara nam uspostavljanje jedinstvenog registra izvoznika u Rusiju, koji vodi Uprava za zaštitu bilja. Taj registar treba da vode nadležna ministarstva da ne bi došlo do prenosa nadležnosti u ovom području“, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Ministarstvo poljoprivrede FBiH zatražilo je obrazloženje više članova predložene odluke. Nejasno im je da li skladišta osim kapaciteta i temperaturnog režima moraju da i ispunjavaju i druge uslove za očuvanje zdravlja bilja i da li preduzeća koja budu izbrisana iz registra mogu biti ponovo upisana. Primjedbu su iznijeli i na rok uspostavljanja registra izvoznika, koji je definisan na 30 dana nakon stupanja na snagu odluke.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je istakao da bilo koju odluku moraju usaglasiti sa entitetima.
„Pozvali smo rusku stranu da održimo sastanak da bismo pokrenuli razgovore o skidanju suspenzije. Paralelno sa tim moramo suziti prostor za prevare i zloupotrebe. Nema vraćanja nazad. Mi smo u procesu u kome se suočavamo sa lopovima i prevarantima. Vjerovatno ovo nije jedini slučaj i provjeravamo da li u prevarama učestvuju i pojedinci iz nadležnih institucija. Sa ovim se mora prekinuti, a mora se utvrditi gdje je završilo 17.000 tona jabuka iz Poljske. Jesmo li mi sve te jabuke pojeli ili su završile na drugom mjestu“, rekao je Šarović i dodao da moraju tražiti rješenja da se ne bi desilo da se deset godina čeka na odobrenje Rusije.
Ključni uslovi koje preduzeća moraju ispunjavati da bi bila upisana u registar izvoznika
- Odgovarajuća skladišta
- Prostor za obradu i fitosanitarni pregled
- Sopstvena ili ugovorena proizvodnja preko registrovanih kooperanata
- Zaposleno stručno odgovorno lice na neodređeno vrijeme
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca