INVESTICIJE
Turska delegacija u Tuzli: Planiranje trase autoceste Sarajevo – Beograd
TUZLA – Izgradnja autoceste Sarajevo – Beograd bila je tema jučerašnjeg sastanka premijera Tuzlanskog kantona Bege Gutića, ministra trgovine, turizma i saobraćaja Mirsada Gluhića i direktora Direkcije regionalnih cesta TK Agana Delibajrića sa delegacijom turskih institucija koje će učestvovati u ovom projektu i predstavnicima Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH.
Tokom jučerašnjeg dana turska delegacija je obišla cijelu dionicu potencijalne trase od Žepča, preko Zavidovića, Banovića, Tuzle, Brčkog i Bijeljine, te se susrela sa predstavnicima lokalnih i kantonalnih nivoa vlasti. Cilj cjelokupne posjete delegacije Bosni i Hercegovini je prikupljanje podataka o svim detaljima Projekta kako bi se moglo pristupiti izradi studije izvodljivosti i definiranju modela finansiranja izgradnje ove putne komunikacije.
Kako se na sastanku moglo čuti Turska želi što prije započeti realizaciju ovog projekta, zato su istovremeno iz Turske poslate dvije delegacije. Jedna u Bosnu i Hercegovinu, koja ima zadatak obići trase puta koje se nalaze u našoj državi, a druga u Republiku Srbiju koja će obići dionice koje prolaze kroz Srbiju. U narednom periodu ti izvještaji će se objediniti kako bi se izradila cjelokupna trasa, a nakon toga i mogli odrediti mogući modeli finansiranja.
U izjavi za medije premijer Gutić je akcentirao da je izgradnja ovog autoputa preko Tuzlanskog kantona od strateškog značaja za naš kanton i najmnogoljudniju regiju u Bosni i Hercegovini.
„Ovo je optimalna trasa koja zadovoljava sve tehničke parametre. Realizacijom ovog autoputa ili brze ceste preko našeg kantona Tuzla i Tuzlanski kanton bi dobili prijeko potreban kvalitetan izlaz prema Europskoj uniji s jedne strane i kvalitetnu putnu vezu prema glavnom gradu Sarajevu“, rekao je premijer Gutić dodajući da je za oba putna pravca, i prema Brčkom i prema Žepču, Kantonalna vlada već pripremila određena idejna rješenja i dio projektne dokumentacije, što bi sigurno i pojeftinilo određene pripremne radove.
Mehmet Tutas, zamjenik generalnog direktora direkcije cesta Republike Turske je tokom sastanka rekao da se trasa dionice Tuzla – Žepče koju su oni uradili u velikoj mjeri poklapa sa idejnim Rješenjem koje je prezentirala i Vlada Tuzlanskog kantona, ali da se radi i o tehnički najzahtjevnijoj dionici.
Ono što je veoma važno za Tuzlanski kanton, a o čemu je također bilo govora jeste i polazna točka za izgradnju autoputa.
„Smatramo da, prema svim parametrima, upravo Tuzla, odnosno petlja Šićki Brod, treba biti polazna točka odakle će se krenuti izgradnja puta prema Brčkom ili prema Žepču, ili, ono što bi bilo i za nas najbolje istovremeno od Tuzle prema oba ova grada“, rekao je premijer Gutić.
„Tuzlanski kanton ima međunarodni aerodrom kojeg bi ova autocesta povezala sa međunarodnom lukom u Brčkom, što bi sigurno dovelo i do značajnijeg povećanja saobraćaja na ovoj dionici. Istovremeno izgradnja ovog autoputa doprinijet će i većem stepenu sigurnosti učesnika u saobraćaju“, rekao je ministar Gluhić.
Sve ono što je navedeno kao prednost pretočeno je i u Pismo podrške za izgradnju autoputa Sarajevo – Beograd preko Tuzlanskog kantona, a kojeg je premijer Gutić i zvanično uručio gospodinu Tutasu.
Osim premijera Gutića, ministra Gluhića i direktora Delibajrića, jučerašnjem sastanku je u ime Vlade TK prisustvovao i pomoćnik ministra za saobraćaj Nenad Lukanović, dok su uz zamjenika direktora Tutasa, delegaciju iz Turske činili Kenan Kayac, Ibrahim Kaza, M. Atilla Koker, Aydin Durukan i Zafer Sinoplu u ime Direkcije cesta Republike Turske, Recep Koske i Sedat Yildiz u ime Ambasade Republike Turske u BiH, te konsultanti Dr. A. Taner Hryper, Emre Tokmak i Mirza Čolić.
Izvor: Akta.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca