Connect with us

PRIVREDA

Za 10 godina ugašeno 1.000 radnih mjesta u drvoprerađivačkoj industriji

SARAJEVO – Oko hiljadu radnih mjesta ugašeno je u proteklih deset godina u oblasti drvoprerađivačke industrije na području Unsko-sanskog kantona, kaže predsjednik Privredne komore USK Nihad Šušnjar. Prema njegovim riječima, radi se o svojevrsnom paradoksu ako se ima u vidu da je riječ o kantonu koji je najbogatiji šumama u Federaciji BiH.

Objavljeno

 


Sumsko gazdinstvo

 

Sumarstvo„Drvna industrija je već prilično na koljenima. Postoje kvalitetne pilane koje zapošljavaju veliki broj ljudi, ali se svake godine po jedna gasi ili su vlasnici nezadovoljni raspodjelom sirovina“, kaže Šušnjar.

On je dodao kako se drvoprerađivačka industrija na području USK danas gotovo isključivo svela na rezanje trupaca i proizvodnju polufabrikata, a svega nekolicina privrednih subjekata bavi se finalnom proizvodnjom.

„Dominantno se radi o prerađivačima bukve, s obzirom na to da područje ovog kantona obiluje kvalitetnom bukvom, međutim najveći dio drveta se preradi i izveze kao primarni ili polufinalni proizvod. Imamo svega nekolicinu firmi koje se bave finalnom preradom drveta i proizvodnjom namještaja ili dijelova za namještaj, tako da se nešto malo popravila ta struktura u korist finalne prerade, ali to još nije dovoljno“, istakao je Šušnjar.

Nedostatak proizvodnih pogona koji se bave finalnom proizvodnjom drveta objašnjava se velikom potražnjom drvnih sirovina i njihovom visokom cijenom na stranom tržištu.

„Jednostavno, proizvođačima se više isplati takav način proizvodnje. Recimo, proizvodnja namještaja i drugih finalnih proizvoda podrazumijeva ulaganje u kadrove i tehnologiju, što ovdašnji proizvođači izbjegavaju“, smatra Šušnjar.

Prema njegovim riječima, takav način proizvodnje vremenom je proizveo disbalans u ponudi i potražnji drvnih sirovina na ovim prostorima.

Reklama

Haris Mešić, direktor „Unsko-sanskih šuma“, kaže kako su ovogodišnje potrebe drvoprerađivača u ovom kantonu za sirovinom veće dva i po puta od količine koju ovo preduzeće može da im isporuči na osnovu godišnjeg plana proizvodnje.

Prema njegovim riječima, oni su svojim planom za ovu godinu predvidjeli eksploataciju i isporuku 50.000 kubika drveta, a ukupne potrebe ovdašnjih drvopreradivača iznose oko 125.000 kubika.

„Kako bi se stimulisala drvoprerađivačka industrija u USK, ove godine će se drvni sortimenti dijeliti po kriterijumima koje protežiraju preduzeća koja se bave finalnom i polufinalnom proizvodnjom“, potvrdio je Mešić.

Inače, problem u vezi sa sirovinama nemaju samo drvoprerađivači na području USK, nego svi u BiH. U Banjaluci će naredne sedmice biti održan sastanak predstavnika iz Republike Srpske i Federacije BiH, a na kojem bi trebalo da budu utvrđeni pravci daljeg djelovanja, ali i mjere kojima bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje sirovinom.

Drvoprerađivači iz Republike Srpske smatraju kako bi u cilju zaštite domaće proizvodnje trebalo zabraniti izvoz sirovina, dok su u FBiH mišljenja da izvoz ne treba obustavljati, nego ga opteretiti taksama kako bi se destimulisao.

 

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu