FINANSIJE

Evropska komisija Googleu i Facebooku uvodi poreze do 6 milijardi evra

Objavljeno

22. mart 2018.

BRISEL – Evropska komisija smatra da današnji poreski sistem ne reflektuje činjenicu da je današnja ekonomija digitalna, te se ima u planu predlaganje niz mjera i zakona prema kojima bi tehnološki giganti poput Googlea i Facebooka morali da plate do 6.2 milijardi evra.

Prijedlog bi prihod od poreza „sklonio“ iz država koje imaju manje poreske stope i gdje kompanije najčešće imaju sjedišta, a zarađivalo bi se u državama u kojima kompanije imaju većinu korisnika.

„Digitalna revolucija je promijenila lice i naličje ekonomije i način na koji se danas stvara vrijednost“, kaže Evropski povjerenik za financije Pjer Moskoviči, glavni stručnjak EU za poreze i poresku reformu, piše „The Washington Post“.

Objašnjava da jedan potez mišem pokreće cijeli lanac komercijalnih transakcija koje kreiraju veliki profit, a koji većina država ne oporezuje.

„Ta zakonska rupa više nije prihvatljiva“, kaže Moskoviči.

Ovoj inicijativi bi možda trebale godine da se usvoji, posebno zato jer bi svaki porez koji bi vrijedio za područje cijele EU, a to je tržište od 500 miliona ljudi, mora biti izglasan jednoglasno.

Reklama

Čak devet od 20 kompanija na svijetu su digitalne kompanije, a mnoge digitalne kompanije, tvrdi Moskoviči, uživaju u javnim servisima bez plaćanja poreza.

„Evropska komisija želi poresku reformu koja će biti poštena, orijentisana prema budućnosti i prilagođena kompetitivnom tržištu“, rekao je on.

Prijedlog dolazi u vrijeme sve lošijih trgovinskih odnosa SAD-a i Evrope. Donald Tramp je uveo nove tarife na čelik i aluminijum, a Evropa je rekla da će uzvratiti vlastitim mjerama.

Ne može da se ne primjeti i to da je ova inicijativa isplivala u javnost nekoliko dana nakon što je objelodanjena velika afera sa Facebookom, a u kojoj su zloupotrijebljeni lični podaci od čak 50 miliona korisnika ove društvene mreže.

EU regulative oštrije su prema digitalnim kompanijama nego SAD. EU zahtijeva više kontrole nad podacima, nameću se kazne i kontrolišu sadržaji.

Prema prijedlogu uveo bi se porez od 3 odsto na prihode koji se generišu na aktivnostima gdje informacije korisnika pomažu kompanijama da zarađuju. Google bi plaćao za ciljano oglašavanje, Facebook za prodaju korisničkih informacija, a Amazon na temelju kupoprodaje.

Reklama

Cilj je, kažu iz Evropske komisije, poštenje jer sada kompanije s digitalnim poslovnim modelima plaćaju porez od 9.5 odsto, dok one s tradicionalnim modelom plaćaju 23.2 odsto.

Predloženi porez plaćale bi samo kompanije koje godišnje na svjetskom nivou zarade 923 milijarde dolara, te 62 milijarde na nivou EU.

To je napravljeno kako bi start-upovi imali prostora za rast i razvoj.

SAD se protivi „prijedlozima koji izdvajaju digitalne kompanije jer neke od tih kompanija najviše doprinose stvaranju poslova u SAD-u te ekonomskom razvoju“.

Nezavisne novine

Reklama

Slične teme:GOOGLE EU EVROPSKA KOMISIJA

Sledeći

Smanjen broj aktivnih kartica građana BiH, najzastupljenije debitne

Ne propustite

Novac je na dohvat ruke, samo ga treba znati uzeti i iskoristiti

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati