FINANSIJE
Firme u BiH prikrile 70 miliona PDV-a
BANJALUKA- Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) obavila je u prošloj godini 10.695 kontrola obveznika kod kojih je utvrdila neplaćene obaveze po osnovu PDV-a teške 70 miliona KM.
U ovoj instituciji za Capital su pojasnili da se radi o obavezama koje poreski obveznici nisu sami prijavili u PDV prijavama ili im je u kontrolama osporeno pravo na odbitak PDV-a.
UIO je u prošloj godini privredi vratila 1,319 milijardi KM što je za 211 miliona više u odnosu na godinu ranije, a ovo povećanje je, kako navode, najvećim dijelom rezultat porasta izvoza iz BiH.
„S obzirom na to da je na izvoz iz BiH, u skladu sa Zakonom o PDV-u, nulta stopa PDV-a, izvozno orjentisana preduzeća svaki mjesec imaju povrate PDV-a. Na taj način država stimuliše izvoz i izvozno orjetisane firme“, rekao je načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević.
Međutim, Kovačevič ističe i da je ovo povećanje bio i glavni razlog zbog kojeg je UIO u kontrolama posebnu pažnju obratila na zahtjeve za povrat poreza.
„Naknadno utvrđena obaveza u tim kontrolama iznosila je 70 miliona KM. UIO je u toku 2017. godine poseban naglasak dala upravo na kontrole zahtjeva za povrat PDV-a, naročito prema onim poreskim obveznicima koji nisu pretežni izvoznici, jer smo željeli biti potpuno sigurni da su ti zahtjevi za povrat PDV-a zaista i opravdani“, rekao je Kovačević.
On je istakao da se uglavnom radilo o kratkim informativnim kontrolama koje ne traju dugo, ili čak o kancelarijskim kontrolama gdje su obveznici samo morali donijeti dokumentaciju koja je bila pregledana kako bi se utvrdila opravdanost zahtjeva za povrat PDV-a.
„Svi uredni poreski obveznici su dobili sve povrate PDV-a koje su zahtijevali u toku 2017. godine i to u skladu sa zakonskim rokovima“, kazao je Kovačević.
Isplata povrata bila obustavljena dok je UIO kontrolisala obveznike
U posljednjem izvještaju Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO navedeno je da su visoke isplate povrata PDV-a bile bitno obilježje naplate prihoda od indirektnih poreza u 2017. te da je isplata povrata jedno vrijeme bila čak i obustavljena s obzirom na to da je UIO provjeravala zakonitost podnesenih zahtjeva za vraćanje poreza.
„Tokom cijele godine, sa izuzetkom u septembru, mjesečne isplate povrata PDV-a su rasle minimalno za 10 odsto, a maksimalno i do 40 odsto u odnosu na referentne mjesece 2016. Uzroci smanjenja povrata u septembru nisu ekonomske, već administrativno-operativne prirode, budući da je UIO suspendovala povrate zbog vršenja opsežnih kontrola“, navodi se u izvještaju.
Kovačević je pojasnio da se onog trenutka kada se otvori nalog za kontrolu kod nekog poreskog obveznika ne može izvršiti povrat PDV-a do okončanja kontrole i da je to definisano propisima koji regulišu oblast indirektnih poreza.
Izvor: Capital.ba
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca