PRIVREDA
Kompanije u BiH još daleko od industrijske revolucije

Za ono što proizvede jedan radnik u proizvodnom sektoru u Njemačkoj, u Hrvatskoj su potrebna tri, kaže istraživanje o produktivnosti u radu koje su obavili predstavnici Svjetske banke i nadležni u Hrvatskoj.
Situacija je još lošija u BiH, smatraju sagovornici „Nezavisnih novina“, ističući da su domaće kompanije krenule u proces tehnološkog osavremenjavanja, ali da se i dalje većinom koriste stare i upotrebljavane mašine te da situaciju dodatno otežavaju niske plate u pojedinim granama.
Vraćajući se kratko u Hrvatsku, ono što Svjetska banka podvlači kao problematično jeste da se mora raditi na „reformama koje se tiču povećanja produktivnosti, unapređenju kvaliteta obrazovanja i jačanju učešća na tržištu rada“.
Navedeno je u stvari preslikana situacija onoga što se dešava u BiH.
Ipak, robotika i drugi oblici mehanizacije i dalje ne mogu zamijeniti radnike u pojedinim djelatnostima poput tekstila, obuće i slično, smatra Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.
Međutim, ističe da broj radnika na određenom radnom mjestu zavisi od grane privrede o kojoj se razgovara.
„Ako smo nekad imali mašinske strojeve za kojima je stajao po jedan radnik, a da su bile konvencionalne mašine, sada u obradnim centrima (možda tri ili četiri obradna centra) može da nadgleda jedan radnik“, navodi Ćorić.
Suština privrednog razvoja, nastavlja on, leži u nekoliko stvari.
„Podizanje tehnološkog nivoa, digitalizacija privrede, uvođenje robotizacije, to su sve uslovi koji povećavaju produktivnost, efektivnost i smanjuju broj zaposlenih, a s druge strane tako savremene mašine obezbjeđuju veću produktivnost i veći kvalitet proizvodnje“, pojašnjava Ćorić za „Nezavisne novine“ te dodaje:
„U posljednje vrijeme je evidentan napredak naših privrednih subjekata po pitanju podizanja tehnološkog nivoa. Možemo reći da smo s jedne strane zadovoljni jer je uveden ovaj podsticaj koji je bio dva miliona KM, pa četiri, pa sedam, a ove godine i 14 miliona KM i mislim da je i opredjeljenje Vlade da se ide u tehnološko osavremenjavanje jer nam nedostaje radne snage“, naveo je Ćorić.
S navedenim se u potpunosti ne slaže Adnan Smailbegović, predsjednik Unije poslodavaca Federacije BiH, koji smatra da je tehnološki nivo u privredi BiH loš.
„Većinom se koriste rabljene mašine. Na primjer, prebacuju nam mašine koje su u Njemačkoj radile već pet ili šest godina, a oni kupuju nove“, tvrdi Smailbegović. On dalje navodi da su problemi i loša edukacija, stručna osposobljenost radnika, ali i organizacija u proizvodnji.
„Ono što je možda najvažnije u svemu navedenom jesu cijene rada kod nas. Jednostavno mi smo osuđeni na proizvodnje koje su radno intenzivne, koje ne mogu lagano zamijeniti ruke i ljude sa nekim robotima“, kaže Smailbegović za „Nezavisne novine“.
U kakvoj smo situaciji on pojašnjava na slikovitom primjeru.
„Nekada smo imali UNIS, ‘Famos’ i druge jake fabrike. U Hrasnici kod Sarajeva je bila fabrika koja je radila motore za kamione mercedes, mjenjače, pravili borbena vozila. A danas je to tehnološki niže jer se proizvodi namještaj ili određeni paneli. To je nebo i zemlja u odnosu na ono ranije. Ne možete vi imati slične plate kada proizvodite namještaj i motore za kamione“, naglašava Smailbegović.
Ekonomista Admir Čavalić tvrdi da je BiH na oko 30 odsto produktivnosti rada u odnosu na članice EU.
„Ekonomski posmatrano, ako se zanemare politički i drugi faktori, produktivnost rada je jedina garancija da će doći do značajnog rasta plata. A plate u BiH, nažalost, odražavaju nisku produktivnost rada i kada bismo sad radili komparaciju vjerovatno bi više radnika iz BiH išlo na jednog radnika u Njemačkoj, nego što je to slučaj u Hrvatskoj“, kaže Čavalić za „Nezavisne novine“.
On ističe da je BiH potrebno više kapitalnih investicija.
„One bi išle u unapređenje produktivnosti, da se više ulaže u proizvodnju, ali i u zadovoljstvo radnika, ali to podrazumijeva da bude dovoljno i domaćih investicija, što sada nije slučaj“, zaključio je Čavalić.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke