PRIVREDA
Izvoz ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda tri puta veći od uvoza
SARAJEVO – U spoljnotrgovinskoj razmjeni ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, BiH bilježi više nego dobre rezultate, s obzirom na činjenicu da u ovom sektoru izvoz za čak tri puta premašuje uvoz.
Tako smo lane izvezli promenutih proizvoda vrijednosti 36 miliona, dok smo uvezli 11 miliona KM, što znači smo ostvarili pokrivenost uvoza izvozom od čak 338 odsto.
Podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH pokazuju da je, u odnosu na 2016, prošle godine zabilježen rast izvoza od 3,7 miliona KM ili 11 odsto, dok je uvoz pao za 400.000 KM ili četiri odsto.
Nije teško izračunati da na jednu marku uvoza u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, izvozimo 3,38 KM.
U Spoljnotrgovinskoj komori naglašavaju da pomenute proizvode izvozimo na 41 tržište širom svijeta.
– Ipak, najviše izvozimo u Evropsku uniju – 80 odsto. Ovaj mali sektor fascinira izvozom i u SAD, Kanadu, Čile, Australiju, Kinu, Hong Kong, UAE, Kuvajt, pa čak i zemlje poput Francuske Polinezije – ističu u ovoj komori.
U STK naglašavaju da sektorom dominiraju gljive – 17 miliona KM, što je čak 48 odsto ukupnog izvoza.
– Gljive izvozimo suve, svježe i smrznute. Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Evrope – Italija, Švicarska, Slovenija. S druge strane, izvoz eteričnih ulja takođe nastavlja da raste i dostigao je gotovo 9 miliona KM – pokazuje analiza ove komore.
Zanimljivo je da je, u odnosu na 2013. godinu, izvoz ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda porastao za 7 miliona KM. U pomenutom periodu, izvoz gljiva je povećan za dva miliona, dok je uvoz smanjen za milion KM.
Samo lane smo izvezli gljiva vrijednosti 17 miliona, a uvezli dva miliona KM, što znači da je vrijednost izvoza 8 i po puta veća od vrijednosti uvoza.
S druge strane, pored porasta izvoza samoniklih gljiva, bilježimo i povećanje izvoza gljiva koje su proizvedene u BiH, što potvrđuju da uzgoj gljiva na ovim prostorima postaje sve popularniji.
Naime, pored povećanja vrijednost izvoza, dobar dio proizvodnje ostaje za potrebe domaćeg tržišta, zbog čega sve manje gljiva uvozimo.
Podaci o količini i vrijdnosti robne razmjene BiH sa inostranstvom pokazuju da kilogram gljiva u prosjeku košta oko tri KM.
U domaćoj proizvodnji dominiraju šampinjoni čiji je udio u ukupnom uzgoju nešto manji od 80 odsto. Slijedi bukovača sa udjelom od oko 20 odsto, dok je na trećem mjestu gljiva šitaki.
Za uzgajivače je najvažnije da domaće svježe gljive sa tržišta BiH potiskuju uvozne.
Ističu da je riječ o unosnom poslu od kojeg se može živjeti, te da bi uspostavljanje procesa prerade gljiva omogućilo dodatnu i dugotrajniju zaradu.
– Uzgoj gljiva nije previše fizički naporan, ali sobom nosi određenu dozu rizika kao i svaki drugi posao. Međutim, trud se isplati. Želja nam je da sa tržišta BiH potisnemo i uvoznu prerađenu gljivu, koja je trenutno zastupljena na policama trgovačkih lanaca. Domaća gljiva je jako kvalitetna, zbog čega je uvoz sve manji – poručili su svojevremeno iz Grupacije proizvođača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona.
S druge strane, izvoz samoniklih gljiva je za godinu dana skočio za tri miliona KM, a BiH na strano tržište uglavnom plasira sušene, ali i svježe i smrznute gljive.
U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kažu da, pored skupljanja gljiva, u posljednje vrijeme sve veći zamajac dobija i njihova proizvodnja.
– Oko njih se puno radi, ali je riječ o unosnom poslu koji se isplati. S druge strane, sve više ljudi se bavi skupljanjem gljiva po šumama, od čega takođe može dobro da se zaradi. U svakom slučaju, bitno je da se ljudi bave nekim korisnim poslom, bilo da se odluče za skupljanje ili uzgoj gljiva – kažu u ovom savezu.
Prema nekim procjenama, u šumama BiH svake godine istrune samoniklih gljiva, ljekovitog bilja i bobičastog voća u vrijednosti od oko 360 miliona KM. S druge strane, za mjesec dana branja gljiva može da se zaradi oko 3.000 KM.
Iako je zbog loših vremenskih prilika prošla godina bila jedna od najgorih za domaće pčelare, vrijednost izvoza meda lane je uvostručena u odnosu na 2016.
Posebno je zanimljivo da je med iz BiH našao put i do nekoliko zemalja Persijskog zaliva, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Saudijske Arabije – država koje su svrstane u red najbogatijih u svijetu.
Nemanja Vasić, potpredsjednik STK, kaže da su pomenuti proizvodi nešto što nam, praktično, servira priroda.
– Dakle, sve što treba je usmjeriti malo više podsticaja u njihovu proizvodnju. Porast izvoza posljedica je činjenice da gljive, ljekovito bilje ili šumski plodovi kod nas uspjevaju u dobrim klimatskim uslovima i na zdravom zemljištu – kaže Vasić.
Prema njegovim riječima, država mora da napravi analizu u kojim sektorima možemo da budemo još konkurentiniji i da, shodno tome, te sektore više stimulišemo.
– Pored pomenutog sektpra, tu je sektor proizvodnje drveta, vina, određenih vrsta voća. Na našu sreću, priroda nam je u startu dala prednost u odnos na mnoge druge države, zbog čega treba da edukujemo i podstičemo ljude o značaju korištenja tih prirodnih resursa – naglašava Vasić.
Šitaki najzahtjevnija i najskuplja
Najvećim uzgojem gljiva u BiH trenutno može da se pohvali Tuzlanski kanton, gdje se na godišnjem nivou proizvede od 500 do 600 tona.
Najveća proizvodnja gljiva u RS je u Obudovcu, u opštini Šamac, i Podnovlju, na području Doboja.
Na ovim lokalitetima se u kontrolisanim uslovima najviše uzgaja šampinjon i bukovača, a u veoma malim količinama i gljiva šitaki. Šitaki dolazi sa Istoka i ljekovita je, a ujedno je najskuplja i najzahtjevnija gljiva za uzgoj.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca