PRIVREDA
Postignut sporazum o vlasničkom udjelu u Gas prometu
BEOGRAD – Ministri energetike Repbulike Srpske Petar Đokić i Srbije Aleksandar Antić postigli su juče dogovor da Vlada Srbije uskoro razmotri prijedlog sporazuma između gasnih kompanija „Srbijagas“ i „Gas promet Republike Srpske“, koji će regulisati pitanje imovine „Srbijagasa“ na prostoru Srpske.
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je poslije sastanka kome su prisustvovali i direktori gasnih kompanija Srbije Dušan Bajatović i Srpske Milomir Draganić da je sporazum pravično razriješio pitanje vlasničkog udjela obje kompanije.
„Obje kompanije su unutra u određenim udjelima i na taj način može se pristupiti uređenju odnosa na gasnom tržištu BiH imajući u vidu da bi takvim sporazumom definitivno i `Gaspromet` bio drugačije legitimisan kao kompanija koja nastupa u gasnim aktivnostima na prostoru Republike Srpske odnosno u okviru gasnih aktivnosti u BiH“, rekao je Đokić.
Prema njegovim riječima, danas je dogovoreno i da se iniciraju sastanci regulatora Srbije i Republike Srpske, koji bi trebalo da definišu pitanje naknada za promet gasa u okviru gasne infrastrukture na dijelu gasovoda koji povezuje Srbiju i Republiku Srpsku.
„Sada imamo situaciju da imamo obavezu da neki gasni operateri dva puta plaćaju te naknade i to je pitanje jedino moguće riješiti jasnim stavom oba regulatora i očekujemo da će uskoro imati mogućnost da se sastanu“, rekao je Đokić.
On je poručio da Republika Srpska želi da radi na razvoju svog gasnog tržišta uz punu podršku Vlade Srbije i učešće „Srbijagasa“, ističući da Srpska ima strategiju sektora energetike koja uključuje i gasifikaciju Republike Srpske.
„Smatramo da je to jedini i najbolji put kako bismo mogli da u narednim godinama intenziviramo aktivnosti oko izgradnje i gasovoda u Republici Srpskoj, odnosno gasifikacije većeg dijela Srpske imajući u vidu da je gas energent budućnosti“, rekao je Đokić.
On je naveo da je na sastanku bilo riječi i o zajedničkim projektima gradnje novih hidroelektrana na Drini, dogovorenim na zajedničkom Energetskom komitetu Srbije i Republike Srpske, ističući da su oni ne samo ekonomski isplativi, nego i doprinose čvršćem povezivanju Srbije i Srpske.
Đokić je istakao i da Republika Srpska intenzivno radi na projektu hidroelektrane „Buk Bijela“, čija će gradnja početi sredinom ove godine, ali da priprema i druge energetske objekte i iskreno želi da sa Srbijom bude partner u njihovoj realizaciji.
Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić rekao je da se Vlada Republike Srpske saglasila sa potpisivanjem sporazuma koji će regulisati odnose i vlasničku strukturu u okviru „Gasprometa“ između Republike Srpske i Јavnog preduzeća „Srbijagasa“.
„Informisani smo da su dve kompanije usaglasile te odnose, da je Vlada Republike Srpske dala saglasnost na potpisivanje takvog sporazuma i Vlada Srbije će u narednih nekoliko nedelja razmotriti to pitanje, što je preduslov za potpisivanje ugovora“, dodao je Antić.
On je naveo da je danas razgovarano i o energetskim projektima „Srbijagasa“ – gasnoj interkonekciji sa Bugarskom, proširenju gasnog skladišta „Banatski dvor“ i projektu novog gasnog transportnog sistema od granice sa Bugarskom prema granici sa Mađarskom koji bi obezbijedio tranzit većih količina gasa kroz Srbiju, kao i implikacijama na Republiku Srpsku.
„Sve to stvara dodatnu energetsku sigurnost i za Srbiju i za Srpsku, naravno i BiH, a omogućiće potpuno razvijanje gasnog tržišta i značajno povećanje potrošnje gasa u Republici Srpskoj. U svim planovima postoji značajan segment pažnje koji je usmeren prema Srpskoj i jačanju kapaciteta prema Republici Srpskoj“, rekao je Antić.
On je istakao da Republika Srpska ima veoma ambiciozne planove za razvoj gasnog sistema koje podrazumijevaju povećanje isporuka gasa iz Srbije.
„Zajedničke procjene su da će u narednom periodu biti potrebno povećanje kapaciteta za isporuku gasa iz Srbije na 600 miliona metara kubnih na godišnjem nivou, uz opciju da se to poveća i na 800 miliona metara kubnih za Republiku Srpsku“, rekao je Antić.
Republika Srpska sada preuzima iz Srbije oko 70 miliona metara kubnih gasa na godišnjem nivou, a za cijelu BiH iz Srbije se, preko Srpske, preuzima oko 250 miliona metara kubnih gasa.
Izvor: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca