PRIVREDA
Slab rad institucija i korupcija usporavaju razvoj zemalja zapadnog Balkana
LONDON – Državama zapadnog Balkana, gdje spada i BiH, ukoliko nastave usporenim tempom, trebaće i do 200 godina da dostignu životni standard zemalja EU, saopštila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Prema analizama EBRD-a, čak i po optimističkom scenariju, biće potrebne decenije da ovaj region stekne prosječan evropski standard.
Ističe se da države zapadnog Balkana, gdje spadaju i Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija te Kosovo, moraju ubrzati reforme.
Kako se navodi, slab rad institucija, korupcija i dominacija vlade u nekim industrijama usporava razvoj ovih šest država.
„Osnovni problem usporenog ekonomskog razvoja jeste niska produktivnost u cijeloj regiji. To je rezultat malih investicija, slabih institucija i teškog poslovnog okruženja“, navodi EBRD u svom izvještaju objavljenom na Investicionom samitu za zapadni Balkan u Londonu.
Kako se dodaje, produktivnost privatnog sektora širom zapadnog Balkana iznosi tek 60 odsto ukupnog nivoa koji EU traži.
Osim toga, stoji da je prosječna godišnja stopa rasta između 2001. i 2016. godine iznosila 3,2 odsto za zapadni Balkan, što znači da šest zapadnobalkanskih zemalja može postići prosječni BDP po glavi stanovnika u EU tek za 60 godina.
Region je, stoji u izvještaju, ostvario prosječni godišnji rast u postkriznom periodu između 2009. i 2016. godine od samo 1,2 odsto, dok je između 2001. i 2008. godine iznosio 5,3 odsto.
Optimistički scenarij koji koristi stope rasta prije krize, kako se dodaje, ipak bi omogućio zapadnom Balkanu da za četrdesetak godina dostigne nivo EU.
„Potpuno približavanje EU zahtijevaće od država da implementiraju odlučan i sveobuhvatni program reformi u cilju povećanja produktivnosti i investicija“, zaključuje se u izvještaju.
U EBRD-ovom najnovijem izvještaju o dijagnozi stanja ekonomija zapadnog Balkana dodaje se i da zapadnobalkanska šestorka ima snažan ekonomski potencijal za rast i konvergenciju sa EU, ali, kako stoji, mora da uradi više da unaprijedi ekonomske performanse.
U izvještaju se ističe da je ohrabrivanje regionalne saradnje u posljednje dvije decenije pomoglo BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji i Kosovu da napreduju ka eventualnom članstvu u EU.
Piter Sanfi, zamjenik direktora za ekonomije i politiku zemalja u EBRD, rekao je da njihovo istraživanje ukazuje na probleme koje treba riješiti.
„Ipak, važno je na probleme gledati kao na izazove, a ne kao na nepremostive prepreke. Oni ukazuju na potrebu sprovođenja sveobuhvatnog programa reformi“, istakao je Sanfi.
Vjekoslav Domljan, ugledni ekonomski stručnjak, kaže za „Nezavisne“ da su ovakve procjene EBRD-a utemeljene.
„Kada se govori o brojci od 200 godina, te računice se temelje na stopi ekonomskog rasta BiH i stopi rasta zemalja s visokim dohotkom“, pojasnio je Domljan.
Istakao je da nas u napretku koči pogrešan model rasta i razvoja, te da ih, stoga, moramo promijeniti.
„Moramo rast temeljiti na inovacijama. Mi ulažemo 0,15 odsto BDP-a u istraživanje i razvoj, dok je norma Afričke unije jedan odsto, a norma EU tri odsto. Nemamo istraživača u firmama, pa ne možemo imati inovacije niti biti konkurentni, odnosno – ne možemo izvoziti niti se razvijati“, istakao je Domljan.
Srećko Latal, direktor analitičke organizacije SOS i regionalni urednik Balkanske istraživačke mreže, kaže da sve glavne međunarodne finansijske institucije ukazuju na ono na šta je ukazao i EBRD.
„Taj podatak ne predstavlja pretjerivanje. Mi već godinama govorimo o tome da su nam potrebne reforme, na kojima insistiraju međunarodne finansijske institucije, ali kako sada stvari stoje, nema nikakvih indicija da bi vlasti u BiH, na bilo kojem nivou, bile spremne da urade stvari koje su neophodne da bi se životni standard bitnije poboljšao“, rekao je Latal za „Nezavisne“.
Inače, EBRD je u Londonu domaćin trećeg Zapadnobalkanskog investicionog samita, a na kojem je bio i Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH. EBRD je vodeći institucionalni investitor na zapadom Balkanu sa više od deset milijardi evra ulaganja kroz oko 600 projekata.
Problemi na koje ukazuju:
- niska produktivnost
- spore reforme
- slab rad institucija
- korupcija
- male investicije
- teško poslovno okruženje
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca