Connect with us

PRIVREDA

Aerodrom Banjaluka u pregovorima: „Ryan Air“ spaja RS i Njemačku?

Objavljeno

 


Rajaner

BANJALUKA – Aerodrom Banjaluka u pregovorima je s nekoliko niskobudžetnih avio-kompanija, a prvi avioni iz Banjaluke trebalo bi da polete na jesen.

Najbliže dogovoru, kako “Nezavisne” saznaju, su s irskom niskobudžetnom kompanijom “Ryan Air”, koja je, podsjećanja radi, iz Banjaluke željela letjeti još 2006. godine.

Izvor “Nezavisnih” potvrdio je da se pregovara o uspostavljanju dvije linije za početak, najvjerovatnije prema Njemačkoj, s tim da se, ukoliko se investicija pokaže opravdanom, očekuje uvođenje novih linija.

Pregovori s “Ryan Airom” su potencijalni indikator da su rukovodioci na aerodromu odustali od dosadašnjeg modela uvođenja u igru “tradicionalne” avio-kompanije, poput “Austriana” ili “Lufthanse”, koje bi Banjaluku povezale s nekim od evropskih habova, poput Beča, Minhena ili Frankfurta. Problem s tim modelom je što nijedna tradicionalna kompanija ne bi htjela letjeti iz Banjaluke bez subvencija, koje bi na godišnjem nivou mogle iznositi i više miliona maraka.

Za razliku od tradicionalnih kompanija, niskobudžetni prevoznici obično ne traže posebne uslove, ali nude letove ka “manje atraktivnim” destinacijama, što znači da bi putnici iz Banjaluke teže mogli pronaći konekcije, s obzirom na to da ovakve kompanije obično koriste regionalne aerodrome udaljene od većih habova.

Osim jeftinije i jednostavnije usluge, postoje dvije osnovne razlike između tradicionalne i niskobudžetne kompanije. Osim što niskobudžetne lete sa regionalnih aerodroma, tradicionalne kompanije red letenja “štimaju” na glavnom habu, kako bi putnici proveli što manje vremena čekajući na konekciju. To automatski znači manje letova, odnosno više cijene karata, kako bi kompanije pokrile trošak jer avion ne leti. Za razliku od njih, niskobudžetne kompanije lete što češće mogu, pa putnici, osim što mogu “zaglaviti” na udaljenom regionalnom aerodromu, na konekciju mogu čekati satima jer avion obično obavi nekoliko letova prije nego što preveze putnike na njihovo krajnje odredište.

Reklama

Ni na banjalučkom aerodromu ni u “Ryan Airu” ne žele u ovom trenutku komentarisati pregovore.

Sanela Kasalović, portparol Aerodroma Banjaluka, samo je potvrdila da su u toku pregovori s nekoliko kompanija.

“Svakako ćemo obavijestiti medije kada budemo znali više”, istakla je Kasalovićeva.

Gerard O’Šej, menadžer komunikacija “Ryan Aira”, takođe nije “Nezavisnim” želio davati bilo kakve informacije.

“Uvijek smo zainteresovani za nove rute, ali kao dio naše politike, glasine i spekulacije ne komentarišemo”, rekao nam je on.

Omer Kulić, ekspert za avijaciju, kaže da je uvjeren da Banjaluka ima potencijal za barem dvije ili tri destinacije prema zapadnoj Evropi. U vrijeme kad je on, kako kaže, bio u tom biznisu, mnogo ljudi iz Švajcarske je bilo zainteresovano za Banjaluku. Kulić kaže da niskobudžetne kompanije nisu primarno zainteresovane za povezivanje aerodroma sa kojih lete ka velikim aerodromima, već za letove od tačke A do tačke B.

Reklama

“S niskobudžetnim kompanijama niko ne ide u ‘kod šering’, odnosno da preuzimaju njihove putnike. Zato oni moraju da nađu gdje su putnici koji direktno lete. Ako ‘Ryan Air’ poleti iz Banjaluke, oni će morati prvo debelo da izanaliziraju gdje ljudi iz Banjaluke žele da lete, i ko želi da ide u Banjaluku, i ima li dovoljno interesa da pokrije troškove i obezbijedi zaradu”, kaže on.

Dodaje da je najatraktivnija grupa dijaspora, odnosno ljudi koji su živjeli u regionu Banjaluke, i da će to biti glavna tačka o kojoj će razmišljati.

“Mnoge stvari se ne mogu predvidjeti unaprijed. Ja sam bio uspostavio liniju iz Tuzle za Frankfurt. Sva istraživanja su pokazala da tamo ima interesa i da bi to moglo da radi. Međutim, nismo uspjeli, jer se naknadno pokazalo da ljudi dolaze svojim vozilima jer žele da imaju auto dok su tu, a sa sobom voze dosta stvari. To su te stvari koje je teško znati unaprijed, dok se ne proba”, zaključuje on.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu