FINANSIJE
Borba za klijente: Kamatne stope u BiH drastično pale u posljednjih pola decenije
BANJALUKA – Kamatne stope na kredite u Bosni i Hercegovini u proteklih pola decenije značajno su smanjene, a u pojedinim kategorijama gotovo su prepolovljene u odnosu na period od prije pet-šest godina.
Jedan od razloga je, svakako, borba banaka za klijente, po principu niža kamatna stopa – više klijenata i dignutih kredita, samim tim i veća zarada po osnovu kamata.
Primjera radi, promjenjiva kamatna stopa na kredite stanovništvu u konvertibilnim markama sa jednogodišnjim periodom fiksne kakmatne stope 2013. u prosjeku iznosila 6,13, a u januaru ove godine 3,7 odsto.
U istom periodu, promjenjiva kamatna stopa za potrošačke kredite, takođe sa fiksnom kamatnom u periodu do jedne godine, prije pet godina, odnosno u decembru 2013, iznosila je 7,74, dok je u januaru 2018. bila 4,41 odsto.
Direktor IRB-a Srpske Snježana Vujnić, izjavila je da su za korisnike sredstava iz Fonda stanovanja novim pravilima plasmana ovih sredstava predviđene niže kamatne stope, odnosno fiksne, koje se kreću od 3,6 do 4,2 odsto.
Pojasnila je da se 3,6 odsto odnosi na beneficiranu grupu, četiri odsto na prvu, a za drugu grupu 4,2 odsto.
– Primjera radi, korisnik kojem je 2008. godine odobren stambeni kredit od 100.000 KM, po kamatnoj stopi od šest odsto na rok otplate od 20 godina, čija je trenutna mjesečna rata 716 KM, nakon navedenih promjena kamatna stopa na kredit biće 4,2 odsto a mjesečna rata 660 KM. To je na godišnjem nivou ušteda od 680 KM – rekla je Vujnićeva.
Iako su banke u BiH značajno smanjile kamate na kredite, posebno stambene, ekonomisti objašnjavaju da je, kad je riječ o zaduženju za rješavanje stambenog pitanja, ipak presudno to u kakvoj firmi potencijalni kupac stana radi.
– Ako neko ima stabilan posao, odnosno radi u firmi koja dobro posluje, jasno je da će se lakše opredijeliti za kupovinu stana, posebno ako su kamatne stope niže. Onima koji su zaposleni u lošijim preduzećima, manje stope ne znače mnogo – kažu ekonomisti.
S druge strane, niže kamate mogle bi da povećaju zaduženost kad je riječ o kreditima za ličnu potrošnju, koji su ionako iz godine u godinu u porastu.
– Pošto depoziti rastu, banke imaju višak para, koje žele da plasiraju da bi obezbijedile više sredstava za servisiranje troškova svog poslovanja. Zato i smanjuju kamatne stope – objašnjavaju ekonomisti.
Uprkos činjenici da prosječne plate i penzije ne bilježe značajan porast, depoziti stanovništva kontinuirano rastu, pa su u septembru lane, u odnosu na isti mjesec 2016, porasli za čak 770,9 miliona KM ili 7,5 odsto.
S druge strane, u protekloj deceniji u BiH je došlo do prave eksplozije potrošačkih kredita, koji su lane dostigli nivo od čak 75 odsto ukupne kreditne zaduženosti stanovništva. Podaci Centralne banke BiH pokazuju da je iznos potrošačkih nenamjenskih kredita unazad desetak godina porastao za čak dva puta. Primjera radi, ovi krediti su krajem 2007. godine iznosili 2,95 milijardi, a krajem septembra 2017. čak 6,42 milijarde KM.
Prema poslednjim raspoloživim podacima, ukupna zaduženost stanovništva kod banaka u BiH krajem 2017. godine iznosila je 8,61 milijardi KM, što čini 46,8 posto od ukupno plasiranih kredita svim domaćim sektorima.
U poređenju sa stanjem kredita stanovništvu na kraju 2016, krajem prošle godine zabilježen je porast od 537,4 miliona KM ili 6,7 posto.
Građani BiH krajem prošle godine na ime kredita kod komercijalnih banaka u prosjeku su bili dužni oko 2.300 KM po stanovniku.
U udruženjima potrošača objašnjavaju da će pad kamatnih stopa dovesti do povećanja zaduženosti građana, koji u najvećoj mjeri dižu nenamjenske potrošačke kredite.
– S obzirom na mala primanja, mnogi građani bez zaduženja već odavo ne mogu da stignu sve troškove života. Uglavnom dižu nenamjenske potrošačke kredite, jer nemaju para za ogrev, spremanje djece u školu, a nerijetko se zadužuju da bi platili nagomilane račune. Onda do sledeće godine otplaćuju rate, pa tako ukrug. Za očekivati je da će pad kamatnih stopa dovesti do još veće zaduženosti, a banke će ostvariti dodatnu zaradu – ističu u ovim udruženjima.
Podsjećanja radi, bankarski sektor u BiH je u prošloj godini poslovao pozitivno, pa su u prvih devet mjeseci lane banke ostvarile dobit koja je narasla na rekordnih 318,4 miliona KM. To je čak 48,1 odsto više nego u istom periodu 2016, kada je dobit iznosila 214,9 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo.
Najskuplji krediti
U poređenju sa zemljama Evropske unije, u BiH su kamate na kredite veće i do 50 odsto.
Prema zvaničnim statistikama, u periodu od početka 2012. do kraja 2014. godine, građani BiH su na potrošačke kredite dobijali kamatne stope između gotovo devet odsto do nešto više od sedam odsto, dok su nesubvencionisani stambeni krediti plaćani kamatama između šest i sedam odsto.
Ni krediti za privredu nisu bili po mnogo nižim kamatnim stopama.
Izvor: Srpskainfo.com
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca