BANJALUKA – Srpska ima 55 aktivnih rudnika koji značajno doprinose njenoj privredi, ali bi boljim iskorišćavanjem tih resursa, pokretanjem novih i posebno finalizacijom proizvodnje mogla biti ostvarena mnogo veća korist za RS i lokalne zajednice, što bi u krajnosti uticalo i na podizanje životnog standarda.

– Rudarstvo u posljednjih deset godina bilježi stalni rast, a za dva mjeseca ove godine on je iznosio 3,4 odsto. U rudnicima radi oko 5.000 radnika, a plate su iznad republičkog prosjeka. Istraživanjima proširujemo mineralno-sirovinski kompleks i stvaramo bazu za otvaranje novih rudnika – kazali su u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS.

Naglasili su da Srpska raspolaže različitim mineralnim sirovinama, ali se izdvajaju prostori na kojima se eksploatišu metalične mineralne sirovine i ugalj.

– Najveći rudnici uglja su u Gacku, Ugljeviku, Stanarima i Miljevini kod Foče, a veliki kapaciteti su i Rudnik olova i cinka Srebrenica, Rudnik željezne rude Omarska i rudnici boksita u Milićima, Srebrenici i Mrkonjić Gradu – naveli su u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva.

Iskorišćavanje rudnih bogatstava u RS biće jedna od glavnih tema i na „Jahorina ekonomskom forumu“, koji će biti održan 3. i 4. maja na Jahorini. Osim ministra industrije, energetike i rudarstva RS Petra Đokića, na panelu „Prirodna bogatstva u funkciji ravnomjernog regionalnog razvoja“ govoriće i predsjednik kompanije „Boksit“ iz Milića Rajko Dukić, predsjednik Komisije za koncesije RS Radenko Đurić, predsjednik Saveza opština i gradova RS Ljubiša Ćosić i gradonačelnik Trebinja Luka Petrović.

U kompaniji „Boksit“ ističu da je većina prirodnih resursa skoncentrisana u istočnom dijelu RS, koji je uprkos tome značajno nerazvijeniji u odnosu na zapadni. Predsjednik kompanije „Boksit“ Rajko Dukić kaže da rudna bogatstva nisu dovoljno iskorišćena i posebno naglašava da je nizak stepen finalizacije s obzirom na to da je ugašena većina prerađivačkih kapaciteta, zbog čega RS prodaje sirovinu umjesto proizvoda veće vrijednosti.

Reklama

– Na istoku Srpske značajna je eksploatacija i prerada ruda obojenih metala, odnosno valorizacija ruda kao što su boksit, olovo i cink. Proizvodnja u Rudniku olova i cinka u Srebrenici je uspješna, a koncentrat olova i cinka, a sa njim i plemeniti metali, izvozi se van granica bivše Jugoslavije. Koncesionara treba usloviti i pomoći mu da izgradi metalurško postrojenje jer bi dobit kroz zapošljavanje i plasman robe bili veći – kazao je Dukić.

Naveo je da je prije rata zahvaljujući Rudniku Sase u Srebrenici izgrađeno nekoliko fabrika, ali da danas radi samo jedna.

– Vlasnika treba podstaći da dio dobiti ulaže u Srebrenici i da preuzmu našu praksu rada jer smo za 60 godina uložili više stotina miliona dolara u opštinu i regiju. „Boksit“ oko 70 odsto prihoda ostvaruje iz drugih djelatnosti, koje su se razvijale za potrebe rudarske proizvodnje i tržišta – rekao je Dukić.

Naglasio je da je zvornička „Alumina“, koja je strateški partner „Boksita“, jedan od vodećih proizvođača iz oblasti metalurške glinice i alumosilikatne hemije i da izvozi proizvode u 40 zemalja svijeta.

– Proizvodnja ovog privrednog giganta veoma je značajna i po tome što je baza novim proizvodima u neograničenom broju, koje traži svjetsko tržište. To daje mogućnost da se grade novi proizvodni kapaciteti, a to bi značajno doprinijelo zapošljavanju i napretku – kazao je Dukić.

On smatra da bi za ispravljanje nepravde na istoku RS i racionalno korišćenje prirodnih resursa kojima raspolaže trebalo donijeti strategije, postojeće revidirati i izmijeniti zakone s ciljem profitabilnosti, eksploatacije i valorizacije resursa.

Reklama

– Ulaganjem oko 150 miliona evra godišnje u kapitalne i infrastrukturne objekte u oblasti iskorišćavanja prirodnih bogatstava u idućih deset godina mogli bismo udvostručili broj radnika i bruto društveni proizvod. To bi doprinijelo boljem životu, strandardu, izvjesnijoj budućnosti, povećanju nataliteta i smanjenju iseljavanja koje je danas zabrinjavajuće – zaključio je Dukić, koji je ukazao na to da, osim rudarstva, potencijal leži i u iskorišćavanju hidroenergetskih, šumskih i drugih bogatstava.

Važna karika u iskorišćavanju prirodnih bogatstava je Komisija za koncesije RS. Njen predsjednik Radenko Đurica kaže da su postupak dodjele koncesije za iskorišćavanje prirodnih resursa u dijelu svoje nadležnosti sveli na vremenski okvir koji je i ispod zakonski definisanog.

– Neophodno je sagledati dužinu roka odlučivanja pri postupku dodjele koncesija u drugim institucijama koje učestvuju u tom procesu – rekao je Đurica.

Nadležne institucije, prema njegovim riječima, treba i da ažurnije pristupe donošenju prostorno-planskih dokumenata.

– S obzirom na to da izrada ovih dokumenata dugo traje, potrebno je definisati zone ubrzanog razvoja u kojima postoje značajniji potencijalni resursi ili visok stepen zainteresovanosti investitora, pa prvo riješiti hitna pitanja u tim zonama, a tek kasnije u ostalim. Treba osigurati poštovanje zakonom propisanih rokova i pratiti trajanje svakog proceduralnog koraka u postupku izdavanja dozvola, uključujući i uspostavljanje adekvatnog sistema podsticajnih mjera i sankcija – rekao je Đurica.

Lokalne zajednice veoma su zainteresovane za iskorišćavanje prirodnih resursa jer im ono donosi niz pozitivnih efekata, počevši od rasta prihoda do zapošljavanja i ukupnog razvoja.

Reklama

– RS ima enormna prirodna bogatstva i moramo pronaći način kako da ih na što bolji način iskoristimo. Rudna bogatstva u nekim opštinama nisu iskorišćena – kazao je Ćosić i kao primjer naveo Bileću, koja obiluje kamenom, ali taj potencijal nije iskorišćen.

Novi zakon i strategija
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS naveli su da je u planu izrada novog zakona o rudarstvu i donošenje strategije upravljanja mineralnim sirovinama.

– Cilj je da putem tih dokumenata oblast rudarstva bude uređena na još kvalitetniji način – kazali su u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva.

Petar Đokić
Istraživanjima proširujemo mineralno-sirovinski kompleks i stvaramo bazu za otvaranje novih rudnika.

Rajko Dukić
Rudna bogatstva nisu dovoljno iskorišćena, a poseban problem je nizak stepen finalizacije proizvoda zbog uništenih prerađivačkih kapaciteta.

Radenko Đurica
Proceduru izdavanja koncesije obavljamo u rekordno kratkom roku, neophodno sagledati dužinu roka odlučivanja u drugim institucijama.

Reklama

Ljubiša Ćosić
Iskorišćavanje prirodnih resursa donosi niz pozitivnih efekata lokalnim zajednicama – od rasta prihoda do zapošljavanja i ukupnog razvoja.

Izvor: Glas Srpske