PRIVREDA
Svečano otvoren deveti Sarajevo Business Forum
SARAJEVO – Deveti po redu Sarajevo Business Forum je zvanično otvorio direktor BBI Banke Amer Bukvić i predsjednik Grupe Islamske razvojne banke (IDB) dr. Bandar M. H. Hajjar.
„Ove godine imamo veliko interesovanje za SBF i ponosni smo na širenje značaja održavanja samog foruma. Rekordan je broj učesnika ove godine i to oko 1800 njih, registrovano je 360 novinara te je oko 225 pripremljenih projekata. Ima mnogo novih lica koji su ove godine učesnici na forumu o čemu govori činjenica da smo prošle godine imali goste iz 35 zemalja, dok ih je ove godine 50“, kazao je Bukvić.
Bukvić je tom prilikom istakao kako SBF ima svjetske razmjere, te je zastupljen u zemljama širom svijeta.
„Naš moto je One region, one economy, gdje Sarajevo postaje kapija za okupljanje investitora iz cijelog svijeta, posebno za Južnu Europu, gdje se u samo nekoliko sati može obići dosta gradova u regiji. Izazov je biti blizu EU, ali opet moramo uraditi nešto na tome da nam mladi i pametni ljudi ne odlaze iz zemlje. Trebamo stvoriti uslove za ostanak, a SBF je jedan od načina za zadržavanje mladih, dodao je Bukvić.
Osvrnuo se na same početke organizovanja SBF i na 2010.godinu gdje su zabilježili mnoge uspjehe gdje je povećan broj turističkih dolazaka u BiH, broj investicijskih projekata, broj otvorenih hotela, te avio-linija. Dodao je da su se kroz SBF promovirali mnogi bh. potencijali.
Hajjar je istakao zadovoljstvo što se on i njegova delegacija pojavljuju na SBF, te dodao kako je SBF događaj velikog značaja.
„IDB je partner BBI banke i imamo čast da doprinosimo projektima koji se dešavaju u BiH. Sretni smo da je BiH zemlja koja se od perioda 1990. godine oporavlja te u 2019. godini očekujemo još veći napredak u svim segmentima“, kazao je Hajjar.
Dodao je kako smatra da na putu ka napretku trebaju učestvovati svi, a posebno kada je u pitanju poslovna klima jedne zemlje.
„Ako želimo uspjeh, potrebno je na to i utjecati“, poručio je Hajjar.
Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH je poručio da se BiH kreće ka naprijed sporo, ali da se ipak kreće.
„Sada je pravo vrijeme za to da novi investitori i ulaganja dođu u BiH“, zaključio je Izetbegović.
Tokom trajanja ove dvodnevne vodeće poslovno-investicijske konferencije učesnici koji dolaze iz različitih dijelova svijeta imaju priliku govoriti, ali i slušati o ulozi lidera u saradnji i razvoju s ciljem ekonomskog napretka. Na Forumu će između ostalih govoriti: predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, zamjenik turskog premijera Mehmet Simsek, potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić.
Značaj SBF za razvoj regiona prepoznali su Ibrahim Al Omar, guverner državnog saudijskog investicijskog fonda (Saudi Arabian General Investment Authority -SAGIA), potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović, bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, Lars Gunnar Wigemark, šef Delegacije Evropske Unije u BiH, predsjednica Poslovne škole Bled (IEDC) iz Slovenije Danica Purg kao i mnogih drugi predstavnici političke i biznis scene iz svijeta i regiona.
Podržavajući napore zemalja regiona da unaprijede svoje ekonomije i budu ravnopravni partneri u ekonomskoj razmjeni sa zemljama članicama EU, svoj dolazak na SBF potvrdili su i Doris Pack, Predsjednica žena Evropske narodne partije i bivša predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za Jugoistočnu Evropu, Martin Gaber, izvršni direktorPredstavništva njemačke privrede u BiH, Zsuzsanna Hargitai, direktorica za Zapadni Balkan u EBRD-u, Guido Clary iz Evropske investicione banke (European Investment Bank).
Izražavajući interes za saradnju i investiranje u region, na poziv organizatora odazvale su se i delegacija iz Indonezije na čelu sa ministrom za ruralna područja i prostorno planiranje Sofyan A. Djalil, delegacija iz Omana koju predvodi Mulham Al Jarf, direktor za investicije Državnog fonda rezervi, te predstavnici iz zemalja Evrope, SAD-a, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Malezije, Turske, Japana, Pakistana i drugih.
Organizatori su ove godine ugostili i brojne stručnjake iz oblasti turizma i informacionih tehnologija, te vrhunske sportiste među kojima su bivši svjetski prvak u boksu, Adnan Ćatić alias Felix Sturm i Robert Prosinečki, aktuelni selektor „A“ reprezentacije BiH.
Izvor: Akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca