PRIVREDA
Veće plate do 2020. Jedan plaća, petoro se liječi
BANJA LUKA – Poslodavci u Srpskoj bi za godinu i po trebalo da imaju namete na plate znatno manje, a radnici veća primanja.
Ovo za Srpskainfo tvrdi predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić, koji je krajem prošle godine u ime poslodavaca sa premijerkom RS Željkom Cvijanović potpisao Memorandum o zajedničkim politikama za period 2018-2020.
Kaže da je, između ostalog, predviđeno smanjenje doprinosa na plate na nivo iz 2008. godine, kada je zbirna stopa bila 52 odsto na neto plate i kada je bilo neoporezivo 250 maraka neto plate.
Sada su doprinosi veći za 28 odsto, a neoporezivo je 200 maraka neto primanja.
– Ako želimo da se razvijamo, ovo moramo provesti bez obzira na to ko će poslije izbora biti premijer i koji ljudi će da budu ministri – ističe Škrebić.
On podsjeća da su predstavnici svih parlamentarnih partija u BiH prihvatili Reformsku agendu kojom su se obavezali i na smanjenje opterećenja na rad.
Kaže da je smanjenje opterećenja na rad moguće kroz povećanja poreza na luksuz, mada bi, kako kaže, najbolje bilo uvesti diferenciranu stopu poreza na dodatu vrijednost i taj novac usmjeriti u zdravstvo.
– Sada imamo oko 250.000 zaposlenih koji plaćaju doprinose za zdravstvo, a liječi se 1,2 miliona ljudi. Taj princip solidarnosti mora polako da prestane, a zdravstvo treba da finansiraju svi kroz potrošnju – ocjenjuje Škrebić.
Nove tehnologije
Navodi da je krajni cilj povećanje plata radnicima u Republici Srpskoj, prvenstveno u privredi koji finansiraju javni sektor.
– Sve to je moguće ako se uspostavi politička sigurnost, smanje doprinosi i ako uvedemo nove tehnologije koje će da povećaju produktivnost rada – tvrdi Škrebić.
Dodaje da je Vlada RS veći dio iz Memoranduma provela, poput porodiljskog bolovanja, a planirano je potpisivanje sporazuma poslodavaca iz privrede sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS, koji bi do 30. juna isplatio dugovanja.
– Nama duguju četiri-pet miliona KM. Mnogo veća dugovanja imaju prema javnom sektoru, ali to će najvjerovatnije riješiti kompenzacijama – ističe Škrebić.
MMF
Smanjenje poreza i doprinosa na plate u BiH zagovara i Međunarodni monetarni fond.
– Povećanje poreza na dodatu vrijednost u Bosni i Hercegovini nije u našem fokusu, ali jeste smanjenje oporezivanja rada, koje je u BiH najveće u regionu – izjavio je rezidentni predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi.
Visoki porezi na rad, ocjenjuje on, “ubijaju radna mjesta” jer povećavaju troškove zapošljavanja radnika.
– Takođe, stimulišu poslodavce da isplaćuju plate “ispod stola” i izbjegavaju poreze. Tako učvršćena siva ekonomija doprinosi nejednakosti u primanjima i dodatno pritišće rast – ocijenio je Parodi.
“Prepoznata namjera”
Premijerka RS Željka Cvijanović je navela da je Memorandumom koji je potpisala sa poslodavcima prepoznata namjera da se ide na smanjenje opterećenja cijena rada, pitanje porodilja, zakona o stečaju, rekonstruisanje preduzeća i omogućavanje zapošljavanja, ali i projekat podrške zapošljavanju koji je pregovaran sa Svjetskom bankom.
Ona je navela da se kroz ovaj memorandum razrađuju sve mjere dogovorene sa poslovnom zajednicom, te da je on osnova za čvrst akcioni plan koji će zajednički biti izrađen.
Premijer Srpske je naglasila da je prioritet unapređenje poslovne zajednice i reforma javne uprave, te zahvalila što je to prepoznala poslovna zajednica.
– Ostajemo zajedno u borbi protiv neformalne, odnosno sive ekonomije – rekla je Cvijanovićeva.
Svaki dan po jedan namet
U Republici Srpskoj postoji 365 fiskalnih i parafiskalnih nameta. To znači da svaki dan u godini plaćamo po jedan namet.
Ovo je izjavio Edin Dacić, direktor privatnije kompanije “Standard” iz Prnjavora, ilustrujući poziciju privrede i glomaznog aparata koji je, po ocjeni stručnjaka, postao svrha samom sebi.
Administracija treba da bude servis građana i privrede koji omogućavaju razvoj ekonomije, a na domaćoj sceni je već godinama suprotno. Rijetko koji zakon bude donesen, a da iz njega ne proisteknu podzakonski akti ili uspostavljanje kojekavih agencija koji u pravilu znače nova plaćanja.
Izvor: Srpskainfo.com
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca