PRIVREDA
Iz riječi u brojke: U prvom krvartalu 2018. godine Tešanj izvezao 365 miliona KM
TEŠANJ – „Njegovanje rada i radne kulture čini 70 posto uspjeha Tešnja. Druga stvar je da ovdje privrednici znaju odabrati partnere i nije ih stid pitati s kim rade“, ovako komentariše uspjeh poslovno najperspektivnije lokalne zajednice u Federaciji BiH, Senad Brka, predsjednik Udruženja privrednika «Biznis centar» Jelah-Tešanj.
Pogodnosti koje se nude u ovoj lokalnoj zajednici su odavno spoznali brojni domaći i strani investitori.
Broj zaposlenih konstantno se povećava, a pored ambijenta koji je rezultat javno-privatnog partnerstva svemu pogoduje i tešanjski privredni sajam.
Uprvom kvartalu 2018. godine Carinska ispostava Tešanj je obradila oko 17.000 deklaracija, od kojih je preko 10.000 izvoznih, a oko 7.000 uvoznih. Finansijski to izgleda ovako: u prva tri mjeseca 2018. godine preko CI Tešanj je uvezeno 185,5 miliona, a izvezeno duplo više, oko 365 miliona.
Rast izvoza
Brka napominje da se ovi rezultati ne odnose isključivo na Tešanj nego i na sve općine koje gravitiraiju ovoj CI. Ipak, ističe on, bilans na nivou Bosne i Hercegovine je i dalje negativan.
„Iako imamo rast izvoza oko 17 posto, iako je vidan napredak u zadnjih nekoliko godina, još uvijek ima puno posla kako bi se postigao pozitivan bilans izvoza“, ističe on.
Napominje da privrednicima treba stručna i obrazovana radna snaga koja će ostati u BiH. „Treću godinu mi ponavljamo problem ljudskog resursa i volio bih da mladi idu u inostranstvo da se obrazuju, ali da se vrate u BiH i da rade kao u Njemačkoj“, ističe Brka za portal Akta.ba.
Također, dodaje, privrednicima treba brža prohodnost proizvoda preko granice, kao i finansijske institucije koje ih mogu podržati u novim investicijama. Također, treba im bolja transportna infrastruktura, te javna administracija sa kojom mogu imati kontinuiran dijalog.
„Privrednici trebaju javni sektor koji prati kretanja na lokalnom i globalnom tržištu i brzo reaguje kako bi se podržalo uspješno poslovanje firmi i privukle nove domaće i strane investicije. U tome je Tešanj dobar primjer jer imamo izuzetnu saradnju sa Općinom, imamo stalan konstantan pozitivan dijalog, imamo direktan kontakt sa svima onima koji rješavaju naše probleme ali ipak, trudimo se te probleme rješavati institucionalno“, ističe on.
S druge strane, dodaje, problem je općeg poslovnog ambijenta koji vlada u BiH na čijem se unapređenju mora raditi.
„Mi kao Udruženje koje broji 220 firmi zaista radimo puno na tome. Zalaganjem svojih članica nastojimo da svake godine privučemo veliki broj privrednika i posjetilaca na sajmu, a sam program proširimo sa novim sadržajima, uvrstimo aktuelne teme i odaberemo kompetentne paneliste i govornike“, naglašava Brka.
Na marginama sajma
Tako je bilo i ove godine. Na marginama sajma razgovaralo se i diskutovalo o važnim temama i izazovima sa kojima se privrednici koji posluju u BiH svakodnevno susreću.
Održane su brojne panel diskusije, tematska predavanja, B2B sastanci koji bi trebali doprinijeti poslovnom povezivanju, te razmjeni iskustava, informacija i dobrih praksi.
Neke od tema o kojima se razgovaralo su značaj i uloga banaka pri pristupanju Evropskoj uniji, zatim o ljudskim resursima i masovnim odlascima mladih ljudi sa ovog područja, a održan je i panel o izvozu peradi u zemlje Evropske unije.
„Sve teme su vezane za Evropsku uniju, odnosno za tržište od nekih 500 miliona ljudi i sva naša poruka je namijenjena pristupanju ovom tržištu. Ipak, prije toga treba razviti ekonomiju na mikro planu, sa susjednim općinama Derventa, Žepče, Teslić, Doboj, Zavidovići“, naglašava.
Inače, tokom sajamskih dana održani su i brojni protokolarni B2B sastanci i potpisano nekoliko sporazuma o međusobnoj saradnji.
„Jedan od njih je sporazum sa Privrednom komorom FBiH sa kojom imamo izuzetne odnose, zatim održali smo sastanak sa Udruženjem poslodavaca FBiH i poslodavcima iz Kaknja, Zenice, Doboj-Juga, s kojima radimo na osnivanju novog kantonalnog udruženja poslodavaca koje će raditi sa Udruženjem Federacije“, navodi on.
Osim toga, održani su sastanci predstavnicima Opštine Trebinje, te delegacijom poslodavaca Posušja.
Tešanj su posjetili i poslodavci iz Padove koji su sami iskazali interes za saradnju sa tešanjskim privrednicima ovog kraja. „Radi se o regiji od 250.000 i 112.000 privrednika što je jako afirmirajuće, tako da nam je želja vidjeti kako oni to funkcionišu. Ovo je bio inicijalni sastanak, dogovoreno je da razmijenimo pisma namjere, odredimo ciljne grupe. Došli su predstavnici najtraženijih sektora, a to su metalski sektor, građevinarstvo i IT, ali napomenuo sam da možemo sve izvesti osim ljudske snage“, ističe naš sagovornik.
Na kraju, zaključuje da budućnost Bosne i Hercegovine treba biti bazirana na stabilnoj ekonomiji, razvijenoj privredi i regionalnoj saradnji.
Izvor: Akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca