PRIVREDA
Slaba prodaja potopila ribarstvo
BANJALUKA, BIJELJINA – Proizvodnja ribe u ribnjacima lani je smanjena za 35,3 odsto u odnosu na 2016. godinu, a naročito je smanjena proizvodnja šarana, koji čini četvrtinu od ukupno proizvedene ribe, i to za 46,7 odsto.
Podaci su to Republičkog zavoda za statistiku RS, gdje navode da je na osnovu godišnjeg izvještaja o akvakulturi u pastrmskim ribnjacima proizvodnja lani bila manja za 29 odsto, a ona čini oko 70 odsto od ukupno proizvedene ribe, dok ostale ribe čine tek četiri odsto.
Pad proizvodnje ribe uzrokovao je povećanje cijene pa je riba u posljednjih godinu dana i poskupjela.
“Što se tiče prodaje ribe kojom se bavim, ona se smanjila i za 100 odsto. Veoma je visoka cijena ribe u RS. U Srbiji je u odnosu na Bijeljinu 20 odsto jeftinija riba”, kažu u bijeljinskoj ribarnici “Željko”.
Napominju da je šaran prošle godine bio sedam, a sada košta devet KM po kilogramu, dok je u Srbiji cijena u prodaji 6,5 KM, a kod nas u nabavci sedam.
Ističu da pred slave ljudi iz Bijeljine idu u Srbiju da nabave ribu.
“Vjerovatno su smanjili proizvodnju ako riba ne ide. Zaleđena riba nije poskupjela, ali ona se slabije prodaje. Da ne radim drugi posao, ne bih mogao živjeti od prodaje ribe”, kaže vlasnik ove ribarnice.
Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju u Privrednoj komori RS, kaže da riba ima svoje sezone, a prodaja zavisi od potreba i navika. Kako kaže, problem je smanjena proizvodnja ribe, koja je uzrokovala porast cijene.
“Nekad je pastrmka bila osam KM, a šaran pet do šest, a sada su cijene iste. Smanjena proizvodnja traje nekih pet godina, a onda je to uzrokovalo povećanje cijena i unazad nekih godinu dana došlo je do poskupljenja zbog smanjene ponude”, kaže Stevanović.
Ističe da su mali podsticaji za proizvođače ribe, a kada se u proizvodnji šaranske ribe ograniči podsticaj, ne isplati se proizvoditi velike količine ribe.
“Ukazivali smo na problem podsticaja u ribarstvu, ali do danas nije ništa izmijenjeno pa se proizvođači šaranske ribe prilagođavaju, dok proizvođači pastrmske ribe traže izlaz u izvozu i tu uspijevaju”, kaže Stevanović.
Nenad Šibarević, vlasnik ribnjaka iz Banjaluke, kaže da je suština problema u tome što su kod nas 12 puta manji podsticaji nego u Evropi i da je to nisko profitabilno zanimanje kod nas.
“Oni koji su privatizovali Saničane i Prnjavor mislili su da tu ima puno para i onda su vidjeli da su tu male marže i mala zarada i bez pomoći resornog ministarstva nema opstanka. Centar za razvoj i unapređenje sela Banjaluka donekle vodi računa o nama koji proizvodimo ribu, ali to je neisplativo u odnosu na, recimo, uvoz voća i povrća”, rekao je Šibarević, koji ima tri ribnjaka šarana.
Ističe da je potražnja ribe velika u postu, ali naš narod nema naviku da jede ribu mimo posta.
“Šaran je poskupio, prije nekoliko godina bio je četiri do pet KM po kilogramu, a sad je po osam ili devet KM zbog manjka”, dodaje on.
Problema u proizvodnji, ali ni prodaji ribe, sa druge strane, nemaju šipovački ribnjaci, koji rade punom parom.
“Mi s pastrmkom odlično radimo, jedino što je ona poskupjela sa osam na devet KM”, kažu u ribnjaku “Trivunčić”.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca