Connect with us

INVESTICIJE

Medijske investicije zaobilaze BiH: Tržište s 54.50 mil. eura spalo na 33.25

Objavljeno

 


SARAJEVO – Vrijednost tržišta oglašivačke industrije u svijetu je iznimno velika, statistike predviđaju da će u 2018. dosegnuti nevjerovatnih 557.99 milijardi američkih dolara, što je za rast od 4,3 posto u odnosu na 534.8 milijardi u 2017. godini.

U Bosni i Hercegovini je, od 2008. prisutan pad ulaganja u oglašavanje. S obzirom na to da ne postoje službeni izvori o neto investicijama u oglašavanje, oglašivačke agencije koriste se procjenama.

Svugdje u regionu rastu medijske investicije, samo je u BiH u zadnjih osam godina zabilježen drastičan pad.

Prema procjeni agencije „Fabrika“ ukupna neto vrijednost oglašivačkog tržišta u Bosni i Hercegovinu je s procijenjenih 54.50 milijuna eura u 2008. spala na oko 33.25 milijuna u 2017.

Procijenjena bruto vrijednost tržišta mogla bi se kretati između 100 i 120 milijuna eura u 2017. ako bi se zasnivala na službenim cjenovnicima.

Procijenjena neto vrijednost u načelu je barem pet puta niža zbog toga što u praksi mediji daju ogromne popuste kako bi došli do sredstava od prodaje oglasnog prostora.

Reklama

Marketinški stručnjaci iz BiH kažu da oglašivačku industriju moramo posmatrati u njenoj cjelosti počevši od proizvodnje. Svi pokazatelji govore da u ovom proizvodnom dijelu imamo ogromnih problema, stručnjaci se slažu i u tome da nemamo dovoljno proizvodnje. Domaći oglašivači trenutno nemaju nikakvih poticaja.

Na nedavno održanoj konferenciji o reguliranju tržišta BiH, učesnici su kazali da u kompletnoj industriji ne postoji dovoljno znanja, ni kod medija niti kod oglašivača.

„Mediji ponekad smatraju da je neko obavezan investirati određeni novac u njihov mediji smatrajući da su oni najčitaniji ili najgledaniji. Mi imamo slobodno tržište, a medijsko tržište je po svemu njasličnije gladijatorskom tržištu u odnosu na sve druge industrije. Mediji u BiH, s obzirom da su oslojeni na investicije kroz oglašavanje nalaze se u velikom problemu. Veliki uticaj imamo od strane agencija koje svoje matične kuće imaju na drugim tržištima. Jače medijske platforme dolaze na tržište BiH smatrajući ga marginalnim tržištem. Te agencije često ne snose troškove poreza na dodatnu vrijednost jer na području BiH imaju samo svoje kancelarije“, kazao je Senad Zaimović, direktor marketinške agencije Fabrika.

Ove agencije često se promovišu putem kablovskih operatera u okviru njihovih specijaliziranih programa, one putem tih reklama ostvaruju svoj uticaj na publiku, međutim ostvareni novac nikada ne dođe u BiH. Naša zemlja u okviru zakonske regulative treba kroz državu vršiti monitoring svih objava, mora definisati minimalnu cijenu tog monitoringa na osnovu kojeg bi država uživala PDV.

Iz ovog razloga domaći oglašivači se nalaze u nepovoljnom položaju u odnosu na svjetske medijske platforme jer trže po mnogo oštrijim kriterijima.

Pad cijena oglašavanja

Reklama

U skladu s padom vrijednosti tržišta oglašavanja u BiH, primjetan je i pad cijena oglašavanja.

Od 2008. do 2017. očigledan je trend pada. Naime, lokalne TV kuće pokušavaju se cijenom nadmetati i takmičiti s kablovskim operaterima. S druge strane, s obzirom na to da kablovski operateri imaju prihode od pretplate kućanstava koja se koriste njihovim uslugama, kablovke TV postaje mogu sebi priuštiti prodaju oglašivačkog prostora po vrlo povoljnim cijenama. To će u skoroj budućnosti još više ugroziti položaj mnogih domaćih TV emitera koji se u nižim cijenama ne mogu takmičiti s kablovskim medijima i online servisima poput društvenih mreža i drugih koji sve više privlače oglašivače. Trenutno u BiH djeluje 13 kablovskih operatera.

Kada su u pitanju trendovi na televizijskom tržištu, može se primjetiti da je sve više specijalizovanih programa kao što je sport, kuhanje i sl. Velika boljka naših medija jeste struktura njihovih programskih šema koje se i kod komorecijalnih medija približavaju više nećemu što je javni servis.

Po statistikama medijska industrija BiH se danas nalazi na zadnjem mjestu u regionu po kvaliteti podataka i budžeta.

Stručnjaci su kazali kako je i prikriveno oglašavanje oduvijek bilo rak-rana medija, novnara, oglašivača, agencija i ostalih sudionikau tim odnosima, koja se nastoji urediti kroz zakone i strukovne preporuke, no njegovo sprječavanje ili osuđivanje na kraju je u velikoj mjeri pitanje etike onih koji u tome sudjeluju.

Ekrem Dupanović, marketinški stručnjak kazao je da je skriveno oglašavanje zapravo klasična medijska obmana, danas su društvene mreže i digitalni mediji puni prevara da je jako teško utvrditi šta je zapravo tačna informacija. „Da bi mi primjenili neke nove medijske metode, a koje se najčešće dešavaju u digitalnom svijetu, mi moramo to htjeti. Da bi se oglašivačka industrija u BiH pomjerila korak naprijed, prije svega mora da ima svojeudruženje. BiH je jedina država u Adriatic regiji koja nema i neće da ima Udruženje oglašivačke industrije. Bilo je nekoliko pokušaja ali industrij ne želi da se udruži. Udruženje zapravo znači regulaciju tržišta. Kada bi ga imali jasno je da ne bi bilo više upada iz drugih zemalja, ne bi na domaćem tržišti vladale strane agencije“, kazao je Dupanović.

Reklama

Naglasio je da je prvenstveno potrebno da se ujedini medijska industrija koja je do sada pokazala nezainteresiranost za rješavanje ovih pitanja.

Zakonske regulative

Stručnjakinja za oglašavanje, Samra Lučkin rekla da je vrlo važno razlikovati uredničke od oglašivačkih sadržaja.

„Svjedoci smo da imamo jako puno skrivenih sadržaja koji nisu označeni kao marketinški sadržaji a kojima se promoviraju određene aktivnosti. To se uglavnom dešava iz komercijalnih potreba i želje za većom zaradom i željom za promocijom svog klijenta“, kaže Lučkin.

Kako u drugim industrijama tako i u ovoj veliki je problem zakonskih regulative. Ono što je problematično u sektoru oglašavanja u Bosni i Hercegovini jest da su često zbog velikog broja različitih zakona isti neusuglašeni kako u pogledu terminologije kojom se koriste tako i u pogledu načina na koji uređuju određena pitanja.

Transparentnost oglašavanja javnih subjekata, vlasništva medija, predizborne kampanje i drugo samo su dio pitanja koja su se pokušala riješiti različitim neusklađenim zakonskim i podzakonskim aktima. Pravi je izazov pronaći, savladati i shvatiti, pa tako i aplicirati, pozitivnu legislativu o tim pitanjima. Ipak, čak i ono što je relativno odgovarajuće riješeno, ne poštuje se, ne kontrolira i ne sankcionira ili sankcionira sporadično.

Reklama

Mnoga podpodručja koja se direktno ili indirektno dotiču oglašlvačkog tržišta potpuno su neregulirana najčešće su to internet, novi mediji, financiranje medija, popusti na cijene oglašavanja i slično.

Na nedavno održanoj konferenciji učesnici su kazali kako je u ovom trenutku iznimno zahtjevan i obeshrabrujući proces potrage za informacijama o oglašavanju javnih tvrtki, političkih stranaka i drugih javnih subjekata. Nemoguće je na jednom mjestu pronaći Informacije o jednoj tvrtki, jednom subjektu Ili jednom mediju, a pogotovo pregled takve prakse za djelu Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga je nužno povećati dostupnost podataka o tim financijskim odnosima.

Kazali su još da je oglašivačka industrija jaka onoliko koliko je jaka njezina najslabija karika. Zato je vrlo važno u BiH utemeljiti jako, reprezentativno strukovno tijelo – udruženje koja će uspostavljati standarde i prakse te biti ravnopravan sugovornik državi pri usvajanju zakona i regulativa povezanih s provedbom, nadzorom i slično.

 

Izvor: Akta.ba

Reklama

EKONOMIJA

“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Objavljeno

 

Od

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.

Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.

Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.

On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.

Reklama

Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.

Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.

On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.

Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.

On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.

Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.

Reklama

Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.

Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.

U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.

Reklama

Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.

Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.

Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala

Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.

Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.

SRNA

Reklama
Nastavite čitati

INVESTICIJE

Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine

Objavljeno

 

Od

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.

Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.

Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.

eKapija

Nastavite čitati

INVESTICIJE

Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine

Objavljeno

 

Od

Nova bolnica u Trebinju je najveći zdravstveni projekat u istočnoj Hercegovini koji je od velikog značaja za ovaj grad i cijelu regiju, a plan je da do početka aprila naredne godine budu završeni građevinski radovi, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.

Lambeta je istakao da će nakon završetka građevinskih radova početi opremanje nove bolnice, te da očekuje da će krajem sljedeće godine nova bolnica biti završena i početi sa radom.

„Vrijednost projekta je 128 miliona KM, nova bolnica će imati 223 kreveta, prostiraće se na 17.500 kvadrata, imaće sve što do sad Trebinje i Hercegovina nisu imali, od najsavremenijeg magneta, dijagnostike, šest operacionih sala, angio-sale“, rekao je Lambeta.

On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, napominjući da je počela da se radi fekalna i kanalizaciona mreža, a krajem ove ili početkom sljedeće godine počeće se sa rješavanjem elektro-instalacija.

Lambeta je objasnio da se na objektu nove bolnice sada stavlja fasada, koja će biti završena do kraja septembra ili u prvoj polovini oktobra, a u unutrašnjosti, odnosno prizemlju, već se došlo do finih radova.

POZITIVNO POSLOVANJE BOLNICE TREBINJE

Reklama

Lambeta je naglasio da je u protekle tri godine Bolnica u Trebinju pozitivno poslovala i da je nakon petnaestak godina napravljen kontinuitet uspjeha.

Polugodišnji izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je Bolnica pozitivno poslovala, a taj trend će biti do kraja godine„, rekao je Lambeta.

On je naveo da se plate zaposlenima uredno isplaćuju, te napomenuo da je mnogo uloženo u opremu, između ostalog, u nabavku sanitetskih vozila, CT i aparata za ultrazvuk.

Dug prema dobavljačima je u prethodne tri godine smanjen za 70 odsto, a plan je da se do ulaska u novu bolnicu, taj dug svede na nulu. Očekujem da ćemo četvrtu godinu zaredom uspješno da poslujemo„, rekao je Lambeta.

NASTAVLJA SE ULAGANJE U KADAR – SVI ZAINTERESOVANI LJEKARI DA SE JAVE BOLNICI

Lambeta je rekao da je Bolnica u Trebinju u nepune četiri godine raspisala 43 specijalizacije, a da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi 46 ljekara specijalista i tri ljekara koji još nisu dobili specijalizaciju.

Reklama

On je istakao da je plan po novoj sistematizaciji da broj ljekara bude između 110 i 120.

Lambeta je rekao da u ovoj godini imaju otvorenih 11 specijalizacija, te da Bolnica ima i oko 30 spoljnih saradnika iz Beograda i Banjaluke koji rade kompleksnije zahvate.

Nastavićemo ulaganje u kadar, pozivam sve ljekare koji su u potrazi za specijalizacijom i poslom da se jave“, dodao je Lambeta.

On je naveo da su konkurski raspisivani i za medicinske sestre, te da će potrebe za ovim kadrom biti povećane prelaskom u novu bolnicu.

Lambeta je ukazao da su „gorući problem“ babice, odnosno akušeri kojih nedostaje, te da se radi na rješavanju tog problema.

Srednji medicinski kadar će u narednom periodu ići na edukacije u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske, Beograd i inostranstvo zbog nabavke nove opreme da bi mogli da se pripreme za rad„, rekao je Lambeta.

Reklama

Prema njegovim riječima, broj poroda u trebinjskoj Bolnici u protekle dvije godine je povećan, ljekarski kadar na ginekologiji je podmlađen, a realizuje se i usluga epidurala.

Zajedno sa gradom, Udruženjem porodica sa problemom steriliteta `Bebe` i energetskim sektorom privodimo kraju projekat nabavku tripl-dabl testa za trudnice. Mislim da će u ovaj projekat biti uključen i Kabinet predsjednika Republike„, rekao je Lambeta.

On je izrazio očekivanje da će u oktobru nabaviti taj aparat i staviti ga u funkciju, tako da trudnice više neće morati tu uslugu da traže van Trebinja.

SRNA

Nastavite čitati

U trendu