PRIVREDA
Njemački poljoprivrednici za berbu jagoda nude satnicu 8,8 evra, stan i hranu
BERLIN – Zbog pomanjkanja radne snage na njemačkim farmama, poljoprivredna udruženja te zemlje traže od njemačke savezne vlade da produži ugovor o dovođenju sezonaca iz BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana.
Naime, kako navode udruženja u svom dopisu Saveznom ministarstvu poljoprivrede, u Njemačkoj je trenutno na snazi poseban ugovor sa zemljama zapadnog Balkana, koji omogućava dovođenje sezonaca na njemačke farme, ali on ističe 2020. godine, zbog čega traže produženje.
Kako ističu njemački mediji, sve manje njemačkih državljana želi raditi teške poslove u poljoprivredi, zbog čega je svake godine u Njemačkoj potrebno angažovati oko 170.000 sezonskih radnika.
Prema riječima Zimona Šumahera, predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća južne Njemačke, sve je teže naći Nijemce za sezonske poslove.
„Još postoji kakav-takav odziv, međutim problem je što mnogi od njih odustanu ili ne odrade cijelu sezonu. Sve je teže pouzdati se da ćete u špicu sezone imati radnika koji će raditi“, kaže Šumaher.
Za njemački „Die Welt“ kaže da je to kritičnije što je posao fizički zahtjevniji:
„Znate kako je, što je čovjek fleksibilniji u glavi i snalažljiviji, lakše će danas u Njemačkoj naći neki atraktivniji posao.“
On priča da su jagodičari i malinari probali sve, uključujući i povećanje satnica na 8,84 evra, koji uključuju hranu i smještaj, međutim rezultati su, kako kaže, nezadovoljavajući.
„Posao zahtijeva dosta pognutog rada, radnici moraju izdržati velike vrućine ili kišu, a uglavnom je to manuelni rad. To sve dodatno otežava pronalaženje radnike“, piše „Die Welt“.
Očajni poljoprivrednici, kako ističu, čak su pokušali angažovati i izbjeglice i azilante, međutim problem je što većina, osim što ne zna njemački, želi živjeti u gradu s ostatkom svoje porodice i nisu srećni kada sedmice i mjesece moraju živjeti na udaljenim farmama odvojeni od svojih.
Njemački „Focus“ navodi da poljoprivredna udruženja žele angažovati više radnika iz zemalja koje nisu članice EU, poput BiH, Srbije ili Ukrajine, ali da im problem predstavlja što ne mogu direktno tražiti radnike, već to mora ići preko Savezne vlade Njemačke. Oni, kako kažu, žele uklanjanje barijera pri dovođenju radnika i upozoravaju da, osim manjka radne snage, problem predstavljaju sve izazovnije vremenske prilike zbog suša, grada, velikih vrućina i raznih bolesti biljaka.
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da su izdali posebnu brošuru s informacijama kako radnici mogu pronaći posao u Njemačkoj. Kako ističu, prvo je potrebno da zainteresovani pribave potvrdu njemačkog poslodavca da ih želi zaposliti, nakon čega Savezni zavod za zapošljavanje Njemačke provjerava da li kandidat ispunjava uslove. Oni prvo provjeravaju da li je zanimanje na listi deficitarnih zanimanja, odnosno da li je poslodavac mogao naći Nijemca za isti posao. Ako Savezni zavod pruži saglasnost, zainteresovani radnik može krenuti u proceduru dobijanja radne vize u Ambasadi Njemačke.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika RS, kaže za „Nezavisne“ da bi i sam razmislio da ode na sezonski rad u Njemačku za satnicu od dvadesetak maraka.
„Nažalost, biće nam sve teže pronaći radnike, a već nekoliko godina unazad imamo velike probleme jer ljudi idu gdje su bolje plaćeni. Ovdje u Posavini na berbu duvana, pored domaće rade snage, angažujemo sezonce iz Slavonije i FBiH. Naša duvanska proizvodnja ionako je ugrožena, a mi jednostavno nemamo računice da podižemo cijene rada“, rekao je on.
Dodaje da je kivan na bh. Vlasti, posebno na Savjet ministara BiH, što ne donosi mjere zaštite domaće poljoprivrede.
„Vidite kako njemačka država vodi brigu o svojoj poljoprivedi, jer pametne zemlje znaju da je proizvodnja hrane strateška oblast i oni čine sve da im pomognu. Naše političare jedino brine kako sakupiti glasove, a onda presjede mandat i ne rade ništa“, zaključuje Marinković.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca