INVESTICIJE
Otvorena nova dionica Istočnog tranzita i novoizgrađeni kružni tok u Banjoj Luci
BANJA LUKA – Novoizgrađenu dionicu Istočnog tranzita, na čiju se gradnju čekalo duže od 30 godina, danas su zvanično pustili u funkciju gradonačelnik Igor Radojičić, premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović i direktor preduzeća „Putevi RS“ Nenad Nešić.
„Prije 32 godine zaustavljen je Istočni tranzit zamišljen kao obilaznica oko Banje Luke, koji je zajedno sa zapadnim tranzitom trebalo da čini prsten. Danas ovo više nije obilaznica, nego gradska arterija i danas dobijamo jedan novi bulevar u gradu“, kazao je gradonačelnik Radojičić.
On je naglasio da je, uz novu dionicu Istočnog tranzita, puštena u saobraćaj i kružna raskrsnica na Rebrovcu, a počinje i gradnja novog mosta na mjestu Zelenog mosta.
„Ova tri kapitalna projekta će potpuno saobraćajno otvoriti ovaj dio Banje Luke i našim građanima na ovom području omogućiti da brže stignu na svoja odredišta. Dakle, ovo su veliki poslovi za Starčevicu i Obilićevo i cijeli istočni dio grada, ali i za one koji u tranzitu prolaze kroz Rebrovac i sve građane Banje Luke“, istakao je Radojičić.
Uz ove, on je najavio i četvrti krupan projekat – spajanje spoja Istočnog tranzita sa novim Zelenim mostom.
„Priveli smo kraju sve imovinsko-pravne poslove i pred nama je raspisivanje tendera i izbor izvođača. Tako da će ovaj dio grada tokom godine imati završena ili u toku četiri velika projekta, čija vrijednost ide preko pet miliona KM“, naglasio je prvi čovjek Banje Luke.
Radojičić je najavio i druge značajne projekte za stanovnike najvećeg grada Republike.
„Zajedno sa Vladom RS i preduzećem Putevi RS nastavljamo da radimo nove saobraćajnice. Izgradićemo novi kružni tok na Laušu, dva na Aleji Svetog Save, novu modernu saobraćajnicu u Ulici Kralja Aleksandra Karađorđevića. Već radimo u Česmi u Petra Velikog i u Priječanima, a radićemo i u Šargovcu i očekujemo radove na putu Čokori-Saračica. Do kraja godine uradićemo još tridesetak kilometara lokalnih i gradskih i raznih vrsta saobrćajnica u gradu, a sve zato jer je to potrebno građanima Banje Luke“, kazao je Radojičić.
I oko 35 kilometara novih vodovoda u planu je za ovu godinu, i to na cijelom području Banje Luke, kako je rekao gradonačelnik – od Manjače i Kadine vode preko Goleša i Peravana pa sve do potkozarskih sela.
„Konačno će poteći voda sa Crnog vrela, o kojem se govori više od jedne decenije, i to ne samo u Fabrici vode koju završavamo nego i u nekoliko okolnih sela“, rekao je Radojičić, istakvši da se vodi računa i o drugim potrebama stanovnika, poput nadogradnje Osnovne škole „Branko Radičević“, za koju je Grad izado građevinsku dozvolu, a resorno ministarstvo privodi kraju tender za izbor izvođača za ovaj posao.
„I ovo je bila velika potreba mještana Stračevice jer je ovo danas najveće naselje u našem gradu, raste broj djece i proširenjem škole umanjićemo problem nedostatka učioničkog prostora u ovoj školi „, naveo je Radojičić i dodao da će još 19 osnovnih i srednjih škola na području Banje Luke imati manje ili veće radove.
On je zahvalio Vladi RS i preduzeću Putevi RS na pruženoj podršci u realizaciji ovih projekata.
Premijerka RS Željka Cvijanović istakla je da je u Banju Luku u protekle dvije godine uloženo više nego što je to bilo u prtehodnih nekoliko godina.
„Prvo, to znači da smo kao Republika izašli iz problema u kojima smo bili, i da smo finansijski stabilni i da možemo da se posvetimo interesima svih onih koje rade na trenu, a to jeste i Gradska uprava koja pokušava da identifikuje projekte, a isto tako zna da ih predloži Vladi RS. Druga važna stvar jeste, da svaki put kada imate dobar projekat mora da nađete izvore finanasiranja, a Vlada je obezbijedila plasiranje preko 120 miliona KM širom RS“, kazala je predsjednica Vlade RS.
Ona je istakla dobru saradnju sa banjalučkom administracijom.
„Veliko je zadovoljstvo kada imamo završene ovakave infrastrukturne projekte, ali isto tako ne smijemo izgubiti iz vida i druge potrebe građana uključujući škole, vodovode za šta smo takođe obezbijedili podršku iz budžeta RS. Sada znamo koliko smo sposobni da rješavamo velike projekte koji su se čekali godinama, od Kliničkog centra pa do ove saobraćajnice“, zaključila je premijerka RS.
Direktor preduzeća „Putevi RS“ Nenad Nešić rekao je da preduzeće Putevi RS zajedno sa Vladom RS i Gradom učestvuje u realizaciji velikog broja projekata u Banjoj Luci, poput ova dva upravo završena.
Kako je naveo, nova dionica Istočnog tranzita dužine 440 metara, vrijedna je 805.000 KM, a kružna raskrsnica na Rebrovcu 541.000 KM. Radove su finansirali „Putevi RS“, dok je Grad obezbjedio svu potrebnu dokumentaciju i riješio imovinsko pravne odnose.
Nešić je naglasio da će tokom godine zajedno sa Gradom, biti urađen i kružni tok na Laušu i kod budućeg tržnog centra Delta planet.
Prije svečanog otvaranja Istočnog tranzita, gradonačelnik Radojičić, premijerka Cvijanović i druge visoke zvanice, obišli su novoizgrađenu kružnu raskrsnicu na Rebrovcu, koja je od juče u funkciji.
Izvor: Akta.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca