FINANSIJE
Nestali podaci o platnom prometu do 2001. godine
BANJALUKA – Podaci o platnom prometu tokom rata na teritoriji BiH više ne postoje jer je tek od 2001. godine platni promet preko Centralne banke BiH prešao u komercijalne banke.
Kako se novac trošio prije toga, podataka, po svemu sudeći, više nigdje nema.
Naime, kako su nam rekli u Centralnoj banci BiH, tek od 5. januara 2001. godine sistemi za poravnanje međubankarskih platnih naloga nalaze se pri Centralnoj banci BiH.
“Te podatke danas možete tražiti u pravnim sljedbenicima tih organizacija, i to: za bivšu Službu platnog prometa u APIF, Banjaluka za RS i za bivše ZAP i ZPP u FIA, Sarajevo, za FBiH”, rekla je za “Nezavisne” Danijela Golijanin iz Službe za odnose sa javnošću te institucije.
U APIF-u, odnosno u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banjaluka, kažu da oni te podatke nemaju.
“APIF ne raspolaže traženom dokumentacijom i napominjemo da se dokumentacija platnog prometa čuvala tri godine i nakon toga je uništavana, što znači da sa tim APIF nema ništa”, rekla nam je Milena Marić iz APIF-a.
U Ministarstvu finansija FBiH su nam takođe rekli da oni tim podacima ne raspolažu, a u Ministarstvu finansija RS su nam odgovorili da je dio poslova Narodne banke RS, osim APIF-a, naslijedila i Agencija za bankarstvo RS, u kojoj smo takođe saznali da oni te podatke nemaju.
To znači da građani RS i FBiH, odnosno ratne BiH, više ni teoretski ne mogu provjeriti kako je trošen njihov novac i kako se njime raspolagalo od početka rata do 2001. godine.
U svijetu je uobičajeno da se državne transakcije čuvaju u centralnoj banci te je tako, na primjer, i danas moguće provjeriti podatke kako se isplaćivao javni novac u nacističkoj Njemačkoj, pa i u ranijem periodu.
Svetlana Cenić, bivši ministar finansija RS, kaže da ne bi bilo moguće danas te podatke naći kada se novac tokom rata, kako je rekla, najčešće prebacivao u torbama i vrećama.
Sve najave i izborna obećanja da će neka vlast nakon izbora utvrditi porijeklo imovine ona smatra smiješnim, jer, kako kaže, nema više nikakvih tragova o tome.
“Sve do uspostavljanja platnog prometa više nema ni teoretske šanse da vidite kako je neko trošio pare, kako su išle te uplate i kako ih je ko zaradio”, kaže Cenićeva za “Nezavisne”.
Ona ističe da je cijeli sistem u BiH namjerno otpočetka dizajniran tako da se nikad ne može utvrditi ko je kome i na koji način dodjeljivao pare.
“BiH je jedina zemlja u Evropi, a verovatno i šire, gde vi sad možete uneti koliko hoćete para pa lepo u kešu kupite kuću ili šta već, notar će vam to sve overiti, vi ćete platiti porez a da vam niko živ prići neće da vas pita odakle vam pare”, kaže ona.
Za razliku od nas, kako ističe, u svijetu se nečije imovinsko stanje upoređuje s primanjima, i ako imovina odstupa od onog što je zarađeno, država ispituje porijeklo novca.
“Ja sam se u toku mandata zalagala i pripremala zakon o utvrđivanju porekla imovine. Formirala sam radnu grupu, a namera je bila da, na primer, povežemo imovinsko odeljenje opštine i Poresku upravu. Naravno da niko nije hteo takav zakon pa su posle za Dodikove vlade usvojili da je do 500.000 maraka slobodno, a iznad će oni kao proveravati. To mu dođe, eto, ako ste ukrali do 500.000 – niste lopov, a ako je preko – onda možda jesi, ako ti mi to utvrdimo”, kaže Cenićeva za “Nezavisne”.
Ističe da je posebno razočarana međunarodnim institucijama koje nisu pokazale interes da se ovaj problem riješi.
“Ja sam obijala vrata po ambasadama, kumila i molila da deo novca koji koriste za projekte koji ionako ničemu ne služe iskoriste da se naše osoblje obuči kako se utvrđuje trag novca i da se promene zakoni. Naravno da od toga nije bilo ništa”, kaže Cenićeva.
Prije nekoliko dana Saša Radulović, bivši ministar privrede Srbije, na svom Twitteru je napisao da Centralna banka Srbije ima podatke o platnom prometu od oktobra 2001. godine, a da su sve transakcije iz prethodnog perioda izgubljene.
Izvor: Nezavisne novine
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
-
NOVOSTI1 godina prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NOVOSTI1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE11 meseci prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Sindikat radnika BH Telecoma najavio štrajk, glavni razlog – plate
-
NOVOSTI1 godina prije
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM