PRIVREDA
Novi njemački Zakon o useljavanju, šansa za Balkance?
Njemačka priprema novi Zakon o useljavanju, a cilj toga jeste: biti uspješniji u dovođenju kvalifikovane radne snage, prije svega iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. Dakle i iz Srbije i BiH.
Autorima novog njemačkog Nacrta zakona o useljavanju jedno je jasno: mali broj nezaposlenih i sve više starije populacije preduzećima veoma otežava da popune radna mjesta kvalifikovanom radnom snagom. Preduzetnici ukazuju da regrutovanje samo ljudi iz Evropske unije nije dovoljno kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom koja Njemačkoj nedostaje.
Zato Njemačka u dovođenju kvalifikovane radne snage iz trećih zemalja mora da bude znatno uspješnija nego do sada, piše u Nacrtu zakona. Pod trećim zemljama podrazumevaju se države koje nisu članice EU. Nacrt zakona koji priprema Ministarstvo unutrašnjih poslova i koji je već poslat u Ministarstvo rada i Ministarstvo privrede, trebalo bi krajem avgusta da bude predstavljen i kabinetu kancelarke Angele Merkel. Na insistiranje ministra unutrašnjih poslova Horsta Zehofera (CSU) mora se izbjeći „useljavanje u socijalne sisteme“.
Sistem bodovanja?
Za razliku od Velike Britanije, Kanade i Australije, njemačka vlada ne želi da uvodi sistem bodovanja koji migrante podvrgava višestrukim provjerama. Provjerava se, naime, nivo obrazovanja, znanje jezika i kompatibilnost s tržištem rada. Budući useljenici dobijaju određeni broj bodova i, ukoliko su prikupili dovoljan broj, dobijaju vizu. Ako nisu, odnosno ako su ispod predviđenog minimuma, useljavanje im se uskraćuje.
Socijaldemokratska partija (SPD) predložila je 2016. da se takav sistem uvede u Njemačkoj i to je tada dobilo podršku umjerenih partija lijeve orjentacije. Ali u novom Nacrtu zakona toga nema. Preporučuje se doduše da se useljenici biraju po tim kriterijumima, ali se od bodovanja odustalo.
Na koji način bi se onda procjenjivalo ko može da dobije vizu? Po tom pitanju stručnjaci još nisu složni. „Pitam se samo kako sve to da realizujemo“, kaže Tomas Libig, stručnjak za migracije Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). „Ne znam kako bi, bez sistema bodovanja, mogli da se obuhvate različiti kriteriji. Zato smatram da je bodovanje potrebno“.
Priznavanje diploma
Za ljude s visokim kvalifikacijama Njemačka ima jedan od najjednostavnijih useljeničkih zakona na svijetu. „Pod sadašnjim uslovima jednostavnije je doći u Njemačku nego recimo u Kanadu“, kaže Libig. „Njemački sistem koncentriše se na diplome. Ako imate papire da ste kvalifikovani i ako imate posao, možete doći i bez znanja njemačkog“.
Ljudima s prvoklasnim kvalifikacijama Njemačka nudi vizu i bez obzira na to što nemaju obezbijeđen posao. Oni mogu sami da dođu u zemlju i da traže posao. Ali ono što u Njemačkoj nedostaje jesu ljudi sa srednjom stručnom spremom: medicinske sestre, bolničarke, njegovatelji, vaspitačice, električari, stolari… Takva zanimanja pokrivaju 60 odsto njemačkog tržišta rada. Do sada je škripalo s priznavanjem diploma. Ukloniti te barijere, kako piše u Nacrtu zakona o useljavanju, bio bi ključ uspješne integracije na tržištu rada.
Uzor: Danska
Ali Nacrt ne objašnjava kakav bi nivo poznavanja njemačkog jezika morao da ima useljenik i da li on mora da ima konkretnu ponuda za posao.
U ovom trenutku čini se da njemačka vlada razmatra mogućnost izdavanja viza i ljudima sa srednjom stručnom spremom. To se u Danskoj pokazalo ka pravi potez, ali vlasti u Njemačkoj po tom pitanju još nemaju iskustva. Mnogo toga zavisi i od njemačkih poslodavaca, odnosno njihove spremnosti da uđu u rizik. Libig međutim ukazuje da mnoga njemačka preduzeća nerado zapošljavaju ljude iz inostranstva. „Pitali smo ih da li imaju interesa da radnu snagu traže i na stranim tržištima rada, na šta je najveći broj odgovorio: Ni u kom slučaju.“
Kako bi postala atraktivna za ljude s visokim obrazovanjem, Francuska je tu stavku nedavno precizirala u svom Zakon o useljavanju. To se posebno odnosi na menadžere koji rade za multinacionalne korporacije i koji zarađuju više od 5.000 evra mjesečno. Švedska opet njeguje mnogo liberalniju politiku. „Tamo možete da dođete i da tražite bilo koji posao“, kaže Libig. On dodaje da je, za razliku od Švedske, Francuska prilično zatvorena, a da se Njemačka nalazi negdje između te dvije zemlje.
Izvor: DW
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca