PRIVREDA
Ove kompanije su najuspješnije u Srpskoj: Privatnici zarađuju, država zapošljava
BANJALUKA – Najveću dobit u poslovanju ostvaruju privatne kompanije koje generišu i najveći promet. Istovremeno, javna preduzeća prednjače po broju zaposlenih radnika.
Ovaj zaključak proizilazi iz analize Srpskainfo o 10 najuspješnijih kompanija u Srpskoj po ostvarenoj dobiti, prihodima i broju radnika iz prošle godine.
Tako je sedam od deset firmi po broju radnika iz javnog sektora, od čega su tri iz elektroenergetskog. Njih sedam ima na platnom spisku ukupno 18.293 radnika.
Na prvom mjestu po broju zaposlenih ubedljivo su „Šume RS“, koje su u finansijskom izveštaju, a koji je javno dostupan na sajtu APIF-a, prikazale 4.805 radnika, dok su na drugom mjestu „Željeznice RS“ sa 3.018 zaposlenih. Na trećem mjestu je Univerzitetsko-klinički centar, koji ima 2.623 radnika.
Tri privatne kompanije koje se nalaze među deset sa najvećim brojem radnika u Republici Srpskoj su Telekom Srpske, Tropik Banjaluka i Sportek Kotor Varoš.
Top 10 po zaposlenima:
- Šume RS 4.805
- Željeznice RS 3.018
- Univerzitetski klinički centar RS 2.623
- Pošte RS 2.290
- Telekom Srpske 2.130
- Sportek Kotor Varoš 1.978
- Tropik Banjaluka 1.945
- Rudnik i Termoelektrana Ugljevik 1.875
- Rudnik i Termoelektrana Gacko 1.859
- Elektrokrajina Banjaluka 1.823
S druge strane, na spisku 10 najuspješnijih po ostvarenoj dobiti prošle godine samo jedna je iz javnog sektora, a riječ je zapravo o Fondu za razvoj i zapošljavanje RS IRB, koji plasira kredite posredstvom komercijalnih banaka. Dobit ovog Fonda bila je oko 23,6 miliona KM.
Ostalo su privatne kompanije, a na prvom mjestu je Telekom Srpske sa 60,05 miliona KM profita. Na spisku se nalaze i dvije banke, jedna firma koja naplaćuje preuzeta bankarska potraživanja, kompanija koja je zastupnik Jelen piva, te kompanija koja izvozi rudu iz Rudnika olova i cinka u Srebrenici. Na ovom spisku uspješnih su i Integra inženjering i Sloboprom Lončari.
Top 10 po dobiti:
- Telekom Srpske 69,05 miliona KM
- NLB banka Banjaluka 46.79 miliona KM
- EFT Stanari 36,03 miliona KM
- Bora doo Banjaluka 33,4 miliona KM
- Gross doo Gradiška 32,6 miliona KM
- Unikredit banka Banjaluka 25,77 miliona KM
- Fond za razvoj i zapošljavanje IRB RS 23,6 miliona KM
- Tropik Banjaluka 18,03 miliona KM
- Integra inženjering 17,9 miliona KM
- Moslon Coors Banjaluka 13,86 miliona KM
Po prihodima, u deset najvećih našle su se samo dvije javne kompanije i obje su iz elektroenergetskog sektora – Holding ERS i Elektrokrajina. Ostalo su privatne kompanije, a najveći promet ubjedljivo je imala Optima grupa sa 855,9 miliona KM. Na ovom spisku je i Alumina Zvornik, čiji je osnivač – Birač – u stečaju.
Zanimljivo je da su dvije privatne kompanije među deset najvećih po sva tri kriterijuma, a to su Telekom Srpske i Tropik Banjaluka.
Top 10 po prihodima:
- Optima grupa Banjaluka 855,9 miliona KM
- Telekom Srpske 427,2 miliona KM
- MHERS Trebinje 386,5 miliona KM
- Tropik Banjaluka 274,9 miliona KM
- Komerc mali 244,03 miona KM
- Alumina Zvornik 242,21 miona KM
- Elektrokrajina Banjaluka 238,17 miona KM
- Feniks Bijeljina 234,74 miona KM
- Integral inženjering Laktaši 230,51 miona KM
- Nestro petrol 220,28 miona KM
Profesor na Ekonomskom fakultetu Pale Marko Đogo za Srpskainfo ocjenjuje da ovi podaci pokazuju pozitivan i negativan trend na tržištu Srpske.
– Pozitivno je to da privatni sektor jača, a prije svega domaće privatne kompanije. Pohvalno je što postoje privatne firme koje se nalaze u samom vrhu po sva ova tri kriterijuma, odnosno posluju na zdravim osnovama – ističe Đogo.
Negativno je to što su javne kompanije lideri samo po broju zaposlenih, a trebalo bi, po njegovom mišljenju, da dominiraju barem po prihodima iako posluju sa gubicima.
– Tu prije svega mislim na one kompanije koje imaju javne resurse poput elektroenergetskog i šumskog sektora, ali i željeznice. Recimo, privatni rudnik i termoelektrana se nalaze u vrhu po dobiti, a državni rudnici i termoelektrane imaju puno radnika, proizvode gubitke, ali ne i velike prihode – ističe Đogo.
On kaže da to samo potvrđuje da su preduzeća iz javnog sektora opterećena brojem radnika i da nisu produktivna. To bi, kako kaže, trebalo da bude alarm da se stvari mijenjaju kako država ne bi morala da interveniše u smislu subvencija u tim firmama.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca