INVESTICIJE
U RS stiglo 125 stranih firmi za pola godine
BANJALUKA – U prvih šest mjeseci ove godine došlo je do trenda rasta stranih investicija u RS, te je u ovom periodu u RS stiglo 125 privrednih društava sa stranim ulogom, dok je tokom čitave prethodne godine registrovano takvih 179 društava.
Rekli su ovo u Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, na osnovu statistike, koja se vodi prema Zakonu o stranim ulaganjima RS.
Prema podacima ovog ministarstva i Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS, na našem prostoru postoji 1.586 stranih privrednih društava.
„Najviše registrovanih je iz Srbije, zatim Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke, pa slijede Kina, Holandija, Rusija, Crna Gora, Slovenija i ostale“, kažu u Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kaže da je dobro da se bilježe pozitivni rezultati kada je u pitanju privlačenje stranih investitora, međutim kako će to uticati u finansijskom smislu, vidjeće se u narednom periodu.
„Novo poslovanje podrazumijeva i nova radna mjesta, što će se sigurno pozitivno odraziti na privredu RS. To je pravac kojeg treba da se držimo i dalje, da idemo u rasterećenje privrede, smanjenjem niza fiskalnih i parafiskalnih nameta, a sve u cilju ne samo privlačenja stranih, nego i domaćih ulagača“, rekao je Blagojević za „Nezavisne“.
On je dodao da je za povoljan privredni ambijent važna politička i pravna stabilnost, te stabilna poreska politika.
Ističe da je privrednicima problem adekvatna radna snaga, s kojim se svi suočavaju na ovom prostoru.
„Nedostaje edukovana radna snaga, te je to jedna od prepreka i za investitore. Onaj ko dolazi njega zanima ko će mu i raditi“, rekao je Blagovijević.
Dodaje da je retorika koja se koristi za stvaranje nestabilnog političkog okruženja karakteristika izborne godine, što odmaže u procesu privlačenja investitora.
„Bilježimo rast uprkos političkim nestabilnostima i dizanju tenzija. Rezultati bi mogli biti i bolji bez političkih previranja“, dodaje Blagojević.
Predrag Duduković iz Udruženja ekonomista SWOT kaže da trend rasta koji je zabilježen u prvoj polovini godine jeste bolji u prosjeku od prošle godine, ali da taj rast nije veliki.
„Pitanje je kolika je vrijednost tih stranih investicija, jer jedno je registrovati firmu, a drugo uložiti novac. Trend rasta dolaska takvih preduzeća je svakako dobar, ali će se on smanjiti u drugoj polovini godine. U godini kada su izbori politička situacija bude lošija nego inače, a ona inače kod nas nije dobra. Zavisno od izbora i kreiranog političkog ambijenta, zavisiće dolazak stranih investicija“, kaže Duduković.
On smatra da investitori dolaze najviše u RS zbog jeftine radne snage.
„Oni u tome vide smanjenje svojih troškova, te su tu trenutno samo iz tog razloga. Bilo je situacija ranije kada su dolazili zbog prirodnih resursa“, rekao je Duduković.
On kaže da strani investitori prije svega dolaze u stabilno političko okruženje, stabilan politički ambijent, tamo gdje nema političkih trvenja i gdje će u takvim uslovima njihov novac ostati zbrinut, te neće imati problema za svoja ulaganja.
„Nakon smirivanja političke situacije, treba stvarati povoljan poslovni ambijent, rasteretiti privredu u vidu fiskalnih i parafiskalnih nameta, smanjiti administrativne barijere, administrativne procedure i na taj način pustiti privredi da prodiše, te će se time povećati broj zaposlenih i povećati plate onih koji rade“, kaže Duduković i dodaje da bi narušavanje političke situacije nagore odbilo investitore.
Izvor: Nezavisne novine
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca