Connect with us

INVESTICIJE

Ništa od skorije gradnje mosta u Gradišci

Objavljeno

 


Most

ZAGREB – Projekt gradnje mosta Gradiška preko rijeke Save između Hrvatske i Bosne i Hercegovine prva je finansijska “žrtva” mosta Pelješac.

Hrvatske ceste i Ministarstvo saobraćaja planirali su gradnju mosta finansirati sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. do 2020. EU je za to namijenila 330 miliona evra.

No, kako je sav taj novac otišao na sufinansiranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u cestogradnji nije ostalo novca te će se ovaj projekat morati finansirati novim kreditnim zaduženjem.

Ministarstvo saobraćaja je pokušalo projekt sufinansirati kroz Evropski fond za regionalni razvoj, a u sklopu investicijskog prioriteta 7a – podrška multimodalnog jedinstvenog evropskog saobraćajnog prostora ulaganjem u transevropsku saobraćajnu mrežu, no to nije uspjelo.

10-godišnji pregovori

S obzirom na takav razvoj situacije, kako saznajemo u Ministarstvu saobraćaja, Hrvatske ceste će se zadužiti na inostranom tržištu, najvjerovatnije kod EIB-a ili EBRD-a, uz državnu garanciju. Tek kad Vlada izda državnu garanciju i realizuje se kredit, Hrvatske ceste će raspisati konkurs za izvođača radova. To se očekuje do kraja godine.

Reklama

Projekat Gradiška sačinjavaju most preko rijeke Save, 9,5 kilometara četverotračne ceste koja bi spajala most s autocestom Zagreb – Lipovac te međunarodni granični prelaz najviše kategorije. Ukupna procijenjena vrijednost gradnje mosta i spojne ceste je oko 60 miliona evra.

Cijena mosta je oko 23 miliona evra od čega pola plaća Hrvatska, a pola Bosna i Hercegovina. Kako za realizaciju projekta nisu osigurana sredstva EU, Hrvatske ceste će prvo raspisati konkurs za gradnju mosta, a u nekoj drugoj fazi za pristupnu cestu. Gradnja graničnog prelaza je pak u ingerenciji Ministarstva finansija.

O gradnji ovog mosta Hrvatska i Bosna i Hercegovina pregovaraju više od deset godina. On je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku jer se nastavlja na već sagrađenu autocestu od Gradiške do Banjaluke te bi bio jedan od glavnih izlaza iz BiH prema Hrvatskoj. Stoga vlasti u BiH rade konstantan pritisak na Hrvatsku da krene u realizaciju ovog projekta.

On je bio i dio svojevrsne “trgovine” između Hrvatske i Republike Srpske. Naime, predsjednik RS Milorad Dodik je naredio članovima svoje stranke u BiH parlamentu da zajedno sa poslanicima HDZ-a glasaju protiv blokade gradnje mosta Pelješac što je tražila SDA nakon što je iz Zagreba dobio čvrsto obećanje da će Hrvatska ove godine krenuti u realizaciju ovog projekta. No zbog problema s finansiranjem cijela se priča s hrvatske strane odužila, a u BiH su sve nervozniji jer Hrvatske ceste, iako je dato čvrsto obećanje, još nisu raspisale konkurs za izvođača radova.

BiH strana je, naime, već osigurala finansijska sredstva preko Evropske investicione banke, a novi granični prelaz kod budućeg mosta je pred završetkom i uskoro će biti pušten u saobraćaj. U hrvatskom Ministarstvu finansija naglašavaju kako će granični prelaz s hrvatske strane biti sagrađen paralelno sa završetkom mosta preko rijeke Save.

“Trenutno se u saradnji s Hrvatskim cestama radi na izradi određenih rješenje za ishođenje potrebnih dozvola za građenje.”

Reklama

Granični prelaz

U Ministarstvu kažu kako na pitanja o cijeni, vremenskom roku gradnje i izgledu graničnog prelaza ne mogu odgovoriti “jer na mostu nije započela gradnja, a nemamo ni približan datum kada će započeti i koliko će trajati. Prema našim planovima u sljedećoj godini gradnja graničnog prelaza neće započeti jer opet smo vezani na gradnju mosta i pristupnih cesta sa strane Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru Ministarstva financija.

Prema projektu most Gradiška ukupne je dužine 426 metara, širine 22,6 metara i imaće četiri prometne trake od kojih će svaki biti širok 3,75 metara. Predviđeno vrijeme gradnje je tri godine.

 

Izvor: Jutarnji.hr

Reklama

INVESTICIJE

Završena izgradnja nove bolnice u Trebinju

Objavljeno

 

Od

Izgradnja nove bolnice u Trebinju je završena, opremljena je najsavremenijom i najkvalitetnijom opremom, a u toku je priprema dokumentacije kako bi počela sa radom, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.

Lambeta je rekao da je potrebno da se dobije upotrebna dozvola i preda zahtjev za početak rada, a nada se da će to biti završeno u januaru.

– Bolnica će imati 281 ležaj, šest operacionih sala, angio-salu koju dosad Hercegovina nije imala, najsavremeniju dijagnostiku, tako da više neće biti potrebe da se odlazi za usluge magnentne rezonace u druge zdravstvene centre – naglasio je Lambeta.

On je izjavio da je u završnoj fazi obnova Odjeljenja neurologije koje je oštećeno u nedavnom požaru.

Prema njegovim riječima, u toku je krečenje, a prije toga su promijenjeni otvori na prostoriji koja je izgorjela, kao i unutrašnja vrata.

– Očekujem da će se u toku ove sedmice kompletno osoblje i pacijenti vratiti na Odjeljenje neurologije – rekao je Lambeta.

Reklama

SRNA

Nastavite čitati

BIZNIS

Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Objavljeno

 

Od

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.

Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.

Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.

Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.

Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

Reklama

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.

Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.

Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.

Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

U trendu