INVESTICIJE
Ništa od skorije gradnje mosta u Gradišci
ZAGREB – Projekt gradnje mosta Gradiška preko rijeke Save između Hrvatske i Bosne i Hercegovine prva je finansijska “žrtva” mosta Pelješac.
Hrvatske ceste i Ministarstvo saobraćaja planirali su gradnju mosta finansirati sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. do 2020. EU je za to namijenila 330 miliona evra.
No, kako je sav taj novac otišao na sufinansiranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u cestogradnji nije ostalo novca te će se ovaj projekat morati finansirati novim kreditnim zaduženjem.
Ministarstvo saobraćaja je pokušalo projekt sufinansirati kroz Evropski fond za regionalni razvoj, a u sklopu investicijskog prioriteta 7a – podrška multimodalnog jedinstvenog evropskog saobraćajnog prostora ulaganjem u transevropsku saobraćajnu mrežu, no to nije uspjelo.
10-godišnji pregovori
S obzirom na takav razvoj situacije, kako saznajemo u Ministarstvu saobraćaja, Hrvatske ceste će se zadužiti na inostranom tržištu, najvjerovatnije kod EIB-a ili EBRD-a, uz državnu garanciju. Tek kad Vlada izda državnu garanciju i realizuje se kredit, Hrvatske ceste će raspisati konkurs za izvođača radova. To se očekuje do kraja godine.
Projekat Gradiška sačinjavaju most preko rijeke Save, 9,5 kilometara četverotračne ceste koja bi spajala most s autocestom Zagreb – Lipovac te međunarodni granični prelaz najviše kategorije. Ukupna procijenjena vrijednost gradnje mosta i spojne ceste je oko 60 miliona evra.
Cijena mosta je oko 23 miliona evra od čega pola plaća Hrvatska, a pola Bosna i Hercegovina. Kako za realizaciju projekta nisu osigurana sredstva EU, Hrvatske ceste će prvo raspisati konkurs za gradnju mosta, a u nekoj drugoj fazi za pristupnu cestu. Gradnja graničnog prelaza je pak u ingerenciji Ministarstva finansija.
O gradnji ovog mosta Hrvatska i Bosna i Hercegovina pregovaraju više od deset godina. On je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku jer se nastavlja na već sagrađenu autocestu od Gradiške do Banjaluke te bi bio jedan od glavnih izlaza iz BiH prema Hrvatskoj. Stoga vlasti u BiH rade konstantan pritisak na Hrvatsku da krene u realizaciju ovog projekta.
On je bio i dio svojevrsne “trgovine” između Hrvatske i Republike Srpske. Naime, predsjednik RS Milorad Dodik je naredio članovima svoje stranke u BiH parlamentu da zajedno sa poslanicima HDZ-a glasaju protiv blokade gradnje mosta Pelješac što je tražila SDA nakon što je iz Zagreba dobio čvrsto obećanje da će Hrvatska ove godine krenuti u realizaciju ovog projekta. No zbog problema s finansiranjem cijela se priča s hrvatske strane odužila, a u BiH su sve nervozniji jer Hrvatske ceste, iako je dato čvrsto obećanje, još nisu raspisale konkurs za izvođača radova.
BiH strana je, naime, već osigurala finansijska sredstva preko Evropske investicione banke, a novi granični prelaz kod budućeg mosta je pred završetkom i uskoro će biti pušten u saobraćaj. U hrvatskom Ministarstvu finansija naglašavaju kako će granični prelaz s hrvatske strane biti sagrađen paralelno sa završetkom mosta preko rijeke Save.
“Trenutno se u saradnji s Hrvatskim cestama radi na izradi određenih rješenje za ishođenje potrebnih dozvola za građenje.”
Granični prelaz
U Ministarstvu kažu kako na pitanja o cijeni, vremenskom roku gradnje i izgledu graničnog prelaza ne mogu odgovoriti “jer na mostu nije započela gradnja, a nemamo ni približan datum kada će započeti i koliko će trajati. Prema našim planovima u sljedećoj godini gradnja graničnog prelaza neće započeti jer opet smo vezani na gradnju mosta i pristupnih cesta sa strane Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru Ministarstva financija.
Prema projektu most Gradiška ukupne je dužine 426 metara, širine 22,6 metara i imaće četiri prometne trake od kojih će svaki biti širok 3,75 metara. Predviđeno vrijeme gradnje je tri godine.
Izvor: Jutarnji.hr
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca