Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i finansiramo naše društvo i privredu pritiskaju prirodu do kranjih granica, a usluge koje dobijamo od nje su nam sve manje dostupne, pokazuje WWF-ov Izvještaj o životu na planeti 2018.

Izvještaj daje ozbiljnu analizu uticaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, okeane, rijeke i klimu u svijetu, ističući da je ostalo još malo vremena, te da je neophodno da globalna zajednica što prije zajednički preispita i redefiniše načine kako vrednujemo, štitimo i obnavljamo prirodu.

Izvještaj o životu na planeti 2018, predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta. „Nauka nam pokazuje surovu stvarnost stanja naših šuma, okeana i rijeka. Broj divljih vrsta i divljih staništa pokazatelj je našeg ogromnog uticaja i pritiska na planetu, kojima potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznovrsnost“, ističe generalni direktor WWF-a Marko Lambertini.

Indeks žive planete (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove stanja divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisara, vodozemaca i gmizavaca opale u prosjeku za 60 odsto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama direktno su povezane sa ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorišćavanje divljeg svijeta.

„Statistike koje su nam dostupne ukazuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta – ali da li smo pobijedili? U Evropi ima više kokošaka nego divljih ptica. Sve one divlje životinje koje gledamo na televiziji, čine samo 5% života na planeti, ostalih 95% smo mi ili naše domaće životinje. Imamo snage, energije i znanja da u potpunosti upravljamo planetom. Sada je pitanje – da li ćemo umjeti da budemo dobri gospodari, kao sto smo bili osvajači? Ovaj Izvještaj ukazuje na potrebu za domaćinskim, odgovornim upravljanjem i usmjeravanjem ljudske snage i znanja ka očuvanju jedine planete koje imamo“, kaže direktor WWF Adria Deni Porej.

Ljudske aktivnosti ugrožavaju sposobnost prirode da podrži čovječanstvo

Posljednjih decenija, ljudska aktivnost je u velikoj mjeri uticala na staništa i prirodne resurse od kojih zavisi čovječanstvo. Čak 20 odsto Amazona nestalo je u samo 50 godina, dok je polovina korala na svijetu nestala za samo 30 godina.

Reklama

Izvještaj o životu na planeti 2018 usredsređen je na važnost i na vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i privrede. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 biliona dolara godišnje, a takođe obezbjeđuje svjež vazduh, čistu vodu, hranu, energiju, lijekove i druge proizvode i materijale. Svijet, međutim, i dalje uzima prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njenog gubitka.

U našem regionu još nije alarmantno stanje

U našem ragionu stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je veoma loš, te se dobra ideja često završi lošom realizacijom. Pristup informacijama nije garantovan (zakoni o upravljanju i korišćenju prirodnih resursa donose se uz neznatno učešće javnosti), savjetovanje sa zainteresovanim stranama je površno, dok odnos onih koji imaju prava i onih koji odlučuju o tim pravima nije ravnopravan.

To nas dovodi do sljedećih činjenica:

– Manje od 5% živog svijeta su divlje vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, koje se uzgajaju uglavnom za ljudsku ishranu. Krupne zvijeri (medvjed, ris) su ugroženi i veoma malobrojni, slična je situacija sa drugim krupnim sisarima i sa pticama grabljivicama.

– 82% slatkovodnih vrsta već je nestalo, što ukazuje na kritično stanje vodenih eko sistema, bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. U našem slučaju, jednoj od 10 ribljih vrsta preti nestanak zbog izgradnje (uglavnom nepotrebne) hidroenergetske infrastrukture. Trenutno postojeće male hidroelektrane duž Zapadnog Balkana (skoro 90% broja svih hidroenergetskih postrojenja) doprinosi manje od 5% ukupnoj proizvodnji električne energije. Cijeli sistem podsticaja u energetici je pogrešno postavljen, tako da poreski obveznici umjesto za održivu i čistu energiju plaćaju uništavanje osnovnog životnog resursa. Uz to, građani nemaju priliku da odlučuju o tome.

– 93% procijenjenih ribljih fondova u Sredozemlju prekomerno se izlovljava, a u Jadranu je situacija vrlo slična.

Smjernice za djelovanje

Ako želimo da izgradimo održivu budućnost za sve nas, neophodno je da se usklade dvije agende – za životnu sredinu i ljudski razvoj. U Izveštaju o životu na planeti istaknuti su načini na koje globalna zajednica može zaštititi i obnoviti prirodu već do 2020. godine, koja se smatra kritičnom, jer se očekuje da će tada zvaničnici preispitati globalni napredak postignut na ispunjavanju ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), Pariskog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (Convention on Biological Diversity, CBD).

Reklama

WWF poziva svjetske čelnike, kompanije i civilno društvo na razvijanje okvira za djelovanje i nakon 2020. godine. Ovo je izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i neophodan „globalni sporazum za prirodu i ljude“.

Izvještaj o životu na planeti 2018. je dvanaesto izdanje publikacije koju WWF izdaje svake dvije godine. Izvještaj uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živoj planeti, koji prati 16.704 populacije 4.005 vrsta kičmenjaka od 1970. do 2014. godine.

Izvor: National Geographic Srbija